U svakodnevnom govoru često se miješaju pojmovi „repa“ i „šećerna repa“. Iako obje imaju naziv „repa“, zapravo pripadaju različitim rodovima i porodicama te imaju vrlo različite karakteristike, primjenu i nutritivne vrijednosti.
Dok se repa (Brassica rapa var. rapa) koristi u prehrani zbog mesnatog korijena i hranjivih listova, šećerna repa (Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima) primarno se uzgaja u industrijske svrhe, zbog visoke koncentracije šećera u korijenu.
U ovom članku detaljno ćemo usporediti ove dvije vrste, objasniti njihove botaničke karakteristike, povijest uzgoja, nutritivne vrijednosti, metode uzgoja i primjenu.
Botanička klasifikacija i nazivi
1. Repa (Brassica rapa var. rapa)
- Latinski naziv: Brassica rapa var. rapa
- Porodica: Brassicaceae (kupusnjače)
- Tip biljke: Dvogodišnja biljka, uzgaja se kao jednogodišnja za korijen
- Glavna svrha: Konzumacija korijena u prehrani
Repa je poznata po svom mesnatom korijenu koji može biti bijele, crvene, ljubičaste ili zlatne boje (golden beet). Listovi su zeleni, blago dlačasti i također jestivi.
2. Šećerna repa (Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima)
- Latinski naziv: Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima
- Porodica: Amaranthaceae
- Tip biljke: Dvogodišnja biljka, uzgaja se prvenstveno radi korijena bogatog saharozom
- Glavna svrha: Industrijska proizvodnja šećera
Varijetet altissima označava šećernu repu koja je selekcionirana za visoku koncentraciju saharoze. Ovo je precizniji naziv od općeg Beta vulgaris varijeteta i razlikuje šećernu repu od cikle (Beta vulgaris subsp. vulgaris var. vulgaris) i mangolda (Beta vulgaris subsp. vulgaris var. cicla).
Povijest uzgoja
Repa
Repa je uzgajana tisućama godina. U starom Rimu i Grčkoj koristila se u prehrani i medicini, a u srednjem vijeku bila je važna hrana u sjevernoj Europi. Različite varijante uzgajale su se zbog mesa korijena i listova.
Šećerna repa
Šećerna repa počela se intenzivno uzgajati u Europi u 18. stoljeću, osobito u Njemačkoj, radi proizvodnje šećera. Varijetet altissima posebno je selekcioniran kako bi se dobio korijen s visokim udjelom saharoze, što je omogućilo industrijsku proizvodnju rafiniranog šećera bez potrebe za šećernom trskom.
Morfološke razlike
| Osobina | Repa (Brassica rapa var. rapa) | Šećerna repa (Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima) |
|---|---|---|
| Porodica | Brassicaceae | Amaranthaceae |
| Tip korijena | Mesnat, okrugao ili blago izdužen | Debeo, cilindričan ili koničan |
| Boja korijena | Bijela, crvena, ljubičasta, zlatna | Svijetlo krem ili bijela |
| Listovi | Veliki, zeleni, blago dlačasti | Duguljasti, nazubljeni, zelenkasti |
| Glavna svrha | Konzumacija u prehrani | Industrijska proizvodnja šećera |
| Okus | Blago sladak, zemljast | Sladak, visok sadržaj saharoze |
Nutritivne vrijednosti
Repa
Repa je niskokalorična, bogata hranjivim tvarima i vlaknima:
- Kalorije: ~40 kcal/100 g
- Vitamini: Vitamin C, B-kompleks
- Minerali: Kalij, magnezij, željezo
- Dodatne koristi: Antioksidansi, regulacija probave
Zbog ovih svojstava repa je pogodna za salate, variva, juhe i veganska jela.
Šećerna repa
Šećerna repa (var. altissima) je koncentrirani izvor saharoze:
- Kalorije: ~100 kcal/100 g (ovisno o sadržaju šećera)
- Vitamini i minerali: Minimalni, s nešto kalija i kalcija
- Primarna svrha: Proizvodnja rafiniranog šećera
Zbog visokog sadržaja šećera, sirova šećerna repa se rijetko koristi u prehrani, a primjena joj je prvenstveno industrijska.
Uzgoj i zahtjevi
Repa
- Tlo: Umjereno plodno, dobro drenirano
- Temperatura: 10–20°C
- Vrijeme rasta: 60–90 dana
- Napomene: Dobro podnosi hladnoću, pogodna za kraće vegetacijske periode
Šećerna repa
- Tlo: Dublje, dobro obrađeno, bogato hranjivim tvarima
- Temperatura: 18–25°C
- Vrijeme rasta: 150–180 dana
- Napomene: Fokus uzgoja je povećanje sadržaja saharoze; zahtijeva specifičnu gnojidbu i tretmane tla
Primjena u prehrani i industriji
- Repa: Konzumira se svježa, kuhana, pečena ili fermentirana; pogodna za juhe, variva, salate i veganska jela
- Šećerna repa: Glavna primjena je u industriji šećera i sirupa; koristi se i za stočnu hranu i bioetanol
Zaključak
Iako u svakodnevnom govoru često koristimo riječ „repa“ za različite vrste, Brassica rapa var. rapa i Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima su dvije potpuno različite biljke. Razlikuju se po taksonomiji, morfologiji, nutritivnoj vrijednosti, povijesti uzgoja i primjeni. Poznavanje ovih razlika ključno je za poljoprivrednike, potrošače i sve koji žele koristiti ove biljke na najbolji način u prehrani ili industriji.