molly9 
Sorte i Uzgoj Smokve u Hrvatskoj
Smokva (lat. Ficus carica) je mediteranska voćka s tisućljetnom tradicijom uzgoja. U hrvatskim primorskim krajevima, posebice u Dalmaciji i na otocima, smokva zauzima posebno mjesto – ne samo kao voćka već i kao dio kulturne baštine. U ovom članku donosimo pregled najpoznatijih sorata smokava, savjete za uzgoj, zaštitu, te berbu i skladištenje ovog dragocjenog ploda.
Povijest i značaj smokve
Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voćki. Potječe s Bliskog istoka, odakle se proširila diljem Sredozemlja. U starim kulturama simbolizirala je plodnost, zdravlje i blagostanje. U Hrvatskoj se uzgaja stoljećima, osobito u Dalmaciji, Istri i na otocima poput Brača, Hvara i Visa.
Nutritivna vrijednost smokve
Smokva je iznimno hranjiva i bogata:
- Vlaknima (poboljšava probavu)
- Prirodnim šećerima (glukoza i fruktoza)
- Vitaminima (A, B1, B2, B6, C, K)
- Mineralima (kalcij, magnezij, kalij, željezo)
Suhe smokve imaju veći udio kalorija, ali i više koncentriranih nutrijenata. Smokva ima nizak glikemijski indeks i pomaže u regulaciji šećera u krvi.
Podjela smokava prema namjeni
Smokve se uzgajaju kao:
- Stolne sorte – konzumacija svježih plodova
- Sorti za sušenje – otpornije, manje vodene, s čvrstom kožicom
- Industrijske sorte – prerada u džemove, rakije, energetske pločice i drugo
Najpoznatije sorte smokava u Hrvatskoj
1. Petrovača bijela
- Dozrijeva: krajem lipnja (prva berba) i krajem kolovoza (glavna berba)
- Plod: srednje velik, žut do svijetlozelen
- Okus: sladak i aromatičan
- Namjena: svježa potrošnja i sušenje
- Posebnost: najraširenija sorta u Dalmaciji
2. Petrovača crna
- Plod: tamnoljubičast, meso crveno
- Okus: vrlo sladak, bogat
- Otpornost: osjetljivija na pucanje i kišu
- Namjena: svježa potrošnja, sušenje ograničeno
3. Bjelica (Bjelica dalmatinska)
- Dozrijeva: kolovoz i rujan
- Plod: krupan, bijele do žućkaste kore
- Namjena: odlična za sušenje
- Otpornost: dobra na sušu i vjetar
4. Zamorčica (Zamorčica crna)
- Porijeklo: s otoka Brača
- Plod: tamne kore, izrazito sladak
- Značajka: pogodna za sušenje i rakiju
- Otporna: dobra rodnost i prilagodljivost
5. Termenjača
- Plod: srednje veličine, ljubičast
- Karakteristika: obilna rodnost
- Primjena: svježa konzumacija i prerada
- Popularnost: u dalmatinskom zaleđu i na otocima
Uvjeti za uzgoj smokava
Smokva je vrlo prilagodljiva, ali za najbolji urod traži određene uvjete.
Klima
- Toplina: idealna za mediteransku klimu
- Minimalna temperatura: do -12°C (neke sorte podnose i -15°C)
- Sunčeva svjetlost: voli osunčane položaje bez sjene
- Otporna na sušu, ali osjetljiva na jake zimske mrazeve
Tlo
- Tip tla: dobro drenirana, pjeskovito-ilovasta, pH 6–8
- Podnosi siromašna tla, ali daje bolje plodove na rahlim, propusnim tlima
- Ne voli teška, vodonepropusna tla
Sadnja smokve
Vrijeme sadnje
- Jesen (listopad–studeni): kada je tlo još toplo
- Proljeće (ožujak): prije vegetacije u hladnijim krajevima
Razmak sadnje
- U nasadima: 4–5 m razmaka između stabala
- U vrtovima: 3–4 m, ovisno o prostoru
Tehnika sadnje
- Iskopajte jamu dubine i širine oko 60 cm
- Dodajte kompost ili stajski gnoj na dno
- Postavite sadnicu, zatrpajte i dobro zalijte
- Osigurajte kolac za mladu sadnicu
Rezidba smokava
Smokva se reže kako bi se potaknula rodnost, produžila dugovječnost i olakšala berba.
Zimska rezidba
- Obavlja se u veljači
- Uklanjaju se suhe, bolesne i preguste grane
- Oblikuje se prozračna krošnja (najčešće kotlasta)
Ljetna rezidba
- Uklanjaju se vodopije i predugačke mladice
- Potiče razvoj cvjetnih pupova za sljedeću sezonu
Gnojidba smokve
Smokva nema visoke zahtjeve za hranjivima, ali redovita gnojidba povećava kvalitetu plodova.
Organska gnojidba
- U jesen dodati stajski gnoj ili kompost
Mineralna gnojiva
- U proljeće: NPK (10-10-10) u malim količinama
- Tijekom ljeta: kalij za poboljšanje zrelosti i slatkoće plodova
Zalijevanje smokve
Iako smokva podnosi sušu, redovito zalijevanje tijekom sušnih razdoblja povećava kvalitetu i krupnoću ploda.
- U mladim nasadima: redovito u prvim godinama
- U plodonošenju: zalijevati tijekom formiranja ploda i zrenja
Sustav kap na kap je najpraktičniji jer štedi vodu i direktno vlaži zonu korijena.
Bolesti i štetnici smokve
Najčešće bolesti
- Smokvina hrđa (Cerotelium fici)
– žute i smeđe pjege na listovima
– preventivna zaštita sumpornim pripravcima - Trulež plodova (Aspergillus niger, Botrytis)
– uzrokovana viškom vlage i ozljedama
– važna je dobra drenaža i sanitarne mjere
Štetnici
- Smokvina osica – prenosi pelud, neophodna za oprašivanje kod nekih sorata
- Ptice i ose – napadaju zrele plodove
- Glodavci – mogu oštetiti korijen ili koru
Kod većih nasada preporučuje se mreža protiv ptica, a u vrtovima – vizualni i prirodni repelenti.
Berba i prerada smokvi
Kada se beru smokve?
- Svježe sorte: beru se kad su potpuno zrele, mekane i mirisne
- Za sušenje: biraju se sorte s čvrstom kožicom, berba se obavlja kad se plod počne prirodno smežuravati
Berba se obavlja ručno, idealno rano ujutro kad je temperatura niža.
Sušenje smokava
Najbolje sorte za sušenje: Petrovača bijela, Bjelica, Zamorčica
Na suncu
- Plodovi se režu napola ili ostave cijeli
- Suše se na mrežama ili drvenim podlogama, uz okretanje
U sušarama
- Temperatura: 50–60°C
- Vrijeme: 24–36 sati, ovisno o veličini i sočnosti plodova
Čuvanje suhih smokava
- Suhe smokve se slažu u kutije, posipaju brašnom ili lovorovim listom protiv štetnika
- Čuvaju se na suhom i hladnom mjestu
Smokve u ekološkoj proizvodnji
Smokva je idealna za ekološki uzgoj jer:
- Ne traži intenzivnu zaštitu pesticidima
- Dobro podnosi sušu i siromašna tla
- Plodovi imaju visoku tržišnu vrijednost
Ekološka gnojiva, biljni insekticidi i ručna berba čine smokvu jednim od vodećih proizvoda u bio i eko segmentu.
Zaključak
Smokva je dragocjena mediteranska voćka koja zaslužuje mjesto u svakom vrtu ili voćnjaku. Zahvaljujući velikom izboru sorata i otpornosti na sušu, može se uzgajati i u polusušnim i u kontinentalnim krajevima s odgovarajućom zaštitom. Bez obzira na to želite li ju konzumirati svježu, sušenu ili prerađenu – smokva će vas nagraditi bogatim, zdravim i slatkim plodovima.
