Sladić, poznat i pod nazivima slatki korijen, licorice, likviricija ili slatki slak, jedna je od najzanimljivijih i najvrijednijih biljaka u biljnoj medicini i prehrambenoj industriji. Sadrži spoj glicirizin, koji mu daje iznimno sladak i intenzivan okus — čak 30 do 50 puta slađi od običnog šećera. Iako je okusan, sladić je puno više od začina. Kroz tisućljeća korišten je kao ljekovita biljka, prirodni zaslađivač, sastojak eliksira, pa čak i aromatični dodatak alkoholnim pićima.

U ovom sveobuhvatnom vodiču otkrit ćete sve ono što se rijetko nalazi na jednom mjestu: botaničku pozadinu sladića, njegovu duboku povijest, kemijski sastav, zdravstvene prednosti, rizike, praktične načine upotrebe, kao i vodič za uzgoj sladića u vrtu.

---

Što je sladić?

Sladić (Glycyrrhiza glabra) je višegodišnja biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Najvrjedniji dio biljke je debeli, razgranati korijen, koji se suši, melje ili prerađuje u ekstrakt. Upravo taj korijen stoljećima predstavlja dragocjeni izvor arome, sladila i ljekovitih spojeva.

Osnovne karakteristike sladića:

• biljka višegodišnja, raste do 1–1,5 metara visine
• ima listove nalik na lišće bagrema
• cvjetovi su plavičasti ili ljubičasti
• podzemni korijen je dug, smeđ, vlaknast i aromatičan

Korijen se koristi u:

• biljnoj medicini
• industriji slatkiša
• kuhinji
• kozmetici
• farmaceutskoj industriji

Sladić ima okus sličan anisu, ali zemljaniji, dublji i kompleksniji.

---

Povijest sladića – od drevnih civilizacija do moderne industrije

Sladić se spominje u zapisima starima preko 4000 godina. Malo je biljaka koje imaju tako bogatu i raznovrsnu povijest.

Drevni Egipat

Starim Egipćanima sladić je bio sveta biljka. Koristili su ga u:

• napitcima za probavu
• uklanjanju kašlja
• balzamiranju tijela

U grobnici faraona Tutankamona pronađene su posude s osušenim korijenom sladića, što govori o njegovoj važnosti.

Stari Grci i Rimljani

Hipokrat ga je preporučivao za kašalj i probleme s disanjem. Dioskorid, slavni grčki liječnik, opisuje sladić kao biljku koja “donosi vlagu i uklanja žeđ”, te pomaže kod želučanih tegoba.

Rimljani su od sladića pravili posebne pripravke za vojnike koji su ga nosili na marševima. Smatrali su da sladić smanjuje umor i ublažava glad.

Srednji vijek

U Europi se sladić proširio preko Bliskog Istoka i postao ključan u samostanskim biljnim vrtovima. Koristio se kao lijek za:

• kožne bolesti
• bolesti pluća
• nadutost i probavne tegobe

Sladić se polako počeo koristiti i u slasticama, osobito u kraljevskim kuhinjama.

Moderno doba

Danas je sladić masovno prisutan u:

• farmaceutskoj industriji
• industriji slatkiša
• alkoholnim pićima
• prehrambenoj industriji

Skandinavija, Nizozemska, Japan i Turska poznati su po velikoj potrošnji sladića.

---

Botaničke osobine sladića

Sladić pripada rodu Glycyrrhiza, koji broji oko 20 vrsta, ali najpoznatiji i najčešće korišten je Glycyrrhiza glabra.

Izgled biljke

• stablo uspravno i razgranato
• listovi perasti, dugi 10–20 cm
• cvjetovi mali, ljubičasti
• plodovi u obliku mahune
• korijen dugačak, debeo i razgranat

Biljka raste sporo i potrebno je 3–4 godine da bi se korijen mogao kvalitetno vaditi.

---

Kemijski sastav sladića – zašto je tako sladak?

Sladić je pravi rudnik biološki aktivnih tvari. Najvažniji sastojci su:

1. Glicirizin (glavni sastojak)

• 30–50 puta slađi od saharoze
• snažno protuupalno djelovanje
• daje karakterističan okus

2. Flavonoidi

• liquiritigenin
• isoliquiritigenin
• glabridin

Ovi spojevi djeluju antioksidativno, antibakterijski i estrogeno.

3. Saponini

Doprinose ljekovitosti sladića i blagotvornom utjecaju na respiratorni sustav.

4. Eterična ulja

Daju aromu, ali čine manji udio od anisa.

5. Polisaharidi, škrob, minerali

Sladić sadrži:

• kalij
• kalcij
• fosfor
• magnezij

Ovaj profil čini sladić i nutritivno zanimljivim dodatkom prehrani.

---

Ljekovita svojstva sladića – znanstveno potvrđene koristi

Sladić je jedna od najistraživanijih biljaka u fitoterapiji. Njegova ljekovita svojstva dobro su dokumentirana u tradicionalnoj i modernoj medicini.

1. Pomaže kod kašlja i dišnih tegoba

Sladić je prirodni:

• ekspektorans (olakšava iskašljavanje)
• emolijens (umiruje nadraženu sluznicu)
• antitusik (smanjuje kašalj)

Koristi se kod:

• suhog kašlja
• bronhitisa
• upale grla
• astme (kao dodatna terapija)

2. Ublažava želučane probleme

Sladić smanjuje:

• žgaravicu
• gastritis
• nadraženost želuca
• želučane grčeve

Dostupan je i u obliku degliciriziniranog sladića (DGL), posebno formuliranog za osobe s osjetljivim tlakom.

3. Prirodni antiinflamator

Glicirizin i glabridin imaju snažno protuupalno djelovanje i pomažu u smanjenju simptoma:

• artritisa
• autoimunih upala
• kožnih iritacija

4. Hormonalna ravnoteža

Sladić sadrži spojeve koji djeluju kao blagi fitoestrogeni. Koristi se za:

• ublažavanje simptoma menopauze
• regulaciju menstrualnog ciklusa
• smanjenje PMS-a

5. Antiviralno i antibakterijsko djelovanje

Neka istraživanja pokazuju da glicirizin djeluje protiv:

• herpes virusa
• hepatitisa
• nekih bakterija i gljivica

6. Oporavak nadbubrežne žlijezde

Sladić pomaže produžiti djelovanje kortizola, što se koristi kod:

• kroničnog umora
• stresa
• iscrpljenosti nadbubrežne žlijezde

---

Oblici sladića i njihova upotreba

Sladić se u praksi može koristiti na mnogo načina:

1. Suhi korijen

Najčešći oblik u čajevima i tradicionalnoj medicini.

2. Prah od sladića

Dodaje se napicima, slasticama, smoothiejima.

3. Ekstrakt sladića (sirup)

Osnova mnogih sirupa protiv kašlja.

4. Tablete DGL sladića

Dobre za želudac i protiv žgaravice.

5. Sladić u industriji slatkiša

Najpoznatiji oblik u Europi:

• crni sladić
• slane varijante (Skandinavija)
• kombinacije s anisom

6. Alkoholna pića

Sladić se koristi u:

• rakiji
• likerima
• aromatiziranom pivu
• herbalnim eliksirima

---

Sladić u kulinarstvu

Sladić nije samo lijek. U nekim zemljama apsolutno je nezaobilazan dio gastronomije.

Najčešća kulinarska upotreba:

• slatkiši i bomboni
• biljni čajevi
• aromatizirani likeri
• kolači
• marinade
• začinske mješavine

Sladić u veganskoj prehrani

Zbog snažne slatkoće i arome koristi se za:

• prirodno zaslađivanje
• biljne sirupe
• zdrave energetske pločice
• biljne deserte

Sladić je potpuno biljka i vrlo pogodan za ljude koji prelaze na vegansku ili biljnu prehranu.

---

Kako se priprema čaj od sladića

Sastojci

• 1 čajna žličica usitnjenog korijena sladića
• 250 ml vruće vode

Priprema

1. Korijen prelij vrućom vodom.
2. Ostaviti 10–15 minuta.
3. Procijediti i piti toplo.

Čaj je posebno koristan kod kašlja i iritacije grla.

---

Uzgoj sladića – vodič za vrt i kućni uzgoj

Sladić se može uspješno uzgajati i u Hrvatskoj.

1. Klima i lokacija

• voli toplinu
• najbolje raste na sunčanim položajima
• ne podnosi jake mrazeve

2. Tlo

• rahlo
• dobro drenirano
• blago alkalno
• bogato organskom materijom

3. Sadnja

• sadi se u proljeće
• razmak između biljaka: 40–60 cm
• može se uzgajati iz sjemena ili iz korijenskih izdanaka

4. Njega

• redovito zalijevanje
• povremeno gnojenje
• uklanjanje korova

5. Berba

Korijen se vadi tek nakon 3 ili 4 godine, kada je dovoljno razvijen.

6. Skladištenje

Suhi korijen čuva se na tamnom i suhom mjestu do 1 godine.

---

Nuspojave i mjere opreza

Sladić je snažna biljka. Iako je prirodan, treba ga koristiti s mjerom.

Moguće nuspojave:

• povišen krvni tlak
• zadržavanje vode
• nizak kalij
• vrtoglavica
• glavobolja

Tko treba izbjegavati sladić?

• osobe s hipertenzijom
• osobe s bolestima srca
• trudnice (u većim količinama)
• osobe koje uzimaju diuretike

Sigurna doza

Umjerena količina u hrani je potpuno sigurna.

---

Zaključak: Sladić – biljka fascinantne povijesti, jedinstvene arome i snažne ljekovitosti

Sladić je jedna od najposebnijih biljaka u ljudskoj povijesti. Njegov korijen stoljećima se koristio kao lijek, hrana, aroma i dodatak za poboljšanje zdravlja. Kombinira snažnu slatkoću, bogatstvo okusa i niz ljekovitih svojstava, zbog čega je izuzetno cijenjen u čajevima, prirodnim pripravcima, industriji slatkiša i tradicionalnoj medicini.

Kada se koristi umjereno, sladić može biti izvanredan saveznik za zdravlje — naročito za probavni i dišni sustav, hormonalnu ravnotežu i imunitet.