molly9 
Prošek je jedno od najpoznatijih i najcjenjenijih tradicionalnih dalmatinskih desertnih vina. Njegov bogat okus, prirodna slatkoća i duboka povijest čine ga posebnim ne samo u Hrvatskoj nego i šire. U ovom detaljnom vodiču saznat ćete kako napraviti prošek kod kuće, koje sorte grožđa koristiti, koje su ključne faze proizvodnje i kako izbjeći najčešće pogreške.
Ako tražite autentičan, domaći recept za prošek, na pravom ste mjestu.
Što je Prošek?
Prošek je tradicionalno hrvatsko desertno vino, najčešće proizvedeno u Dalmaciji, od prošušenog grožđa. Za razliku od običnih vina, prošek se dobiva prirodnim procesom sušenja grožđa, čime se koncentrira šećer i aroma.
Osnovne karakteristike prošeka
- Prirodno slatko vino
- Visok udio šećera i alkohola
- Intenzivne arome suhog voća, meda i karamele
- Dugotrajan okus
- Proizvodi se bez dodavanja šećera
Povijest Prošeka u Dalmaciji
Proizvodnja prošeka seže stoljećima unatrag. Još su stari Dalmatinci sušili grožđe na suncu kako bi dobili gušći i slađi mošt.
Prošek kao dio kulture
- Pio se u posebnim prigodama
- Često se koristio u vjerskim obredima
- Smatrao se „vinom za goste“
- Bio je simbol gostoprimstva
Danas je prošek zaštićen kao tradicionalni hrvatski proizvod.
Koje Sorte Grožđa se Koriste za Prošek?
Odabir grožđa ključan je za kvalitetu prošeka.
Najčešće sorte za proizvodnju prošeka
Plavac Mali
- Najpoznatija sorta
- Daje snažan, bogat prošek
- Visok udio šećera
Maraština
- Daje svjetliji, aromatičniji prošek
- Blaže kiseline
Pošip
- Rjeđi, ali vrlo cijenjen
- Elegantne voćne note
Vugava
- Tradicionalna sorta s Visa
- Izuzetno aromatična
Savjet: Grožđe mora biti potpuno zrelo, čak i blago prezrelo.
Kada je Pravo Vrijeme za Berbu Grožđa?
Vrijeme berbe direktno utječe na kvalitetu prošeka.
Idealni uvjeti za berbu
- Kasna berba (rujan – listopad)
- Sunčani dan
- Bez kiše nekoliko dana prije berbe
- Zdravi, neoštećeni grozdovi
Grožđe mora imati visok sadržaj šećera (20–25% i više).
Kako Sušiti Grožđe za Prošek
Sušenje grožđa je najvažnija faza proizvodnje prošeka.
Tradicionalni načini sušenja
Sušenje na suncu
- Grožđe se polaže na drvene ili kamene ploče
- Okreće se svakih nekoliko dana
- Traje 2–4 tjedna
Sušenje u prozračnom prostoru
- Na mrežama ili slamnatim podlogama
- Zaštićeno od vlage i insekata
Moderni pristup
- Kontrolirana temperatura
- Sušenje u sušarama (manje tradicionalno, ali stabilnije)
Cilj: Gubitak 40–60% mase grožđa.
Kako Prepoznati da je Grožđe Spremno?
Grožđe je spremno za prešanje kada:
- Bobice su smežurane
- Sok je gust i ljepljiv
- Okus je izrazito sladak
- Nema plijesni
Prešanje Grožđa i Dobivanje Mošta
Nakon sušenja slijedi prešanje.
Kako pravilno prešati grožđe?
- Ručna ili mehanička preša
- Lagano i postupno prešanje
- Ne lomiti sjemenke (daju gorčinu)
Dobiveni mošt je gust, taman i izuzetno sladak.
Fermentacija Prošeka
Fermentacija prošeka razlikuje se od fermentacije klasičnih vina.
Specifičnosti fermentacije prošeka
- Spora fermentacija
- Često traje mjesecima
- Visok šećer usporava kvasce
Temperatura fermentacije
- Idealno: 15–18 °C
- Previsoka temperatura uništava aromu
Prirodna vs. kontrolirana fermentacija
- Tradicionalno: prirodni kvasci
- Moderno: selekcionirani vinski kvasci
Kada Zaustaviti Fermentaciju?
Fermentacija se zaustavlja kada:
- Postigne se željena slatkoća
- Alkohol dosegne 14–18%
- Kvasci prestanu djelovati prirodno
Neki proizvođači fermentaciju prekidaju hlađenjem.
Dozrijevanje i Odležavanje Prošeka
Prošek se ne pije odmah nakon fermentacije.
Kako dozrijeva prošek?
- U drvenim bačvama (hrast)
- Ili u inox posudama
- Minimalno 1–3 godine
- Vrhunski prošeci dozrijevaju i 10+ godina
Utjecaj bačve
- Daje note vanilije i karamele
- Zaokružuje okus
Filtriranje i Punjenje u Boce
Prije punjenja prošek se:
- Lagano filtrira
- Stabilizira
- Puni u tamne boce
Čuvanje boca
- Tamno i hladno mjesto
- Temperatura 10–14 °C
- Ležeći položaj
Kako Poslužiti Prošek?
Prošek se poslužuje kao desertno vino.
Idealna temperatura
- 12–14 °C
Uz što se pije prošek?
- Suhi kolači
- Fritule
- Smokve
- Čokolada
- Tvrdi sirevi
Najčešće Greške kod Pravljenja Prošeka
Greške koje treba izbjeći
- Korištenje nezrelog grožđa
- Prebrzo sušenje
- Previsoka temperatura fermentacije
- Dodavanje šećera (nije autentično)
- Nedovoljno odležavanje
Koliko Prošeka se Dobije?
Od 100 kg svježeg grožđa:
- Nakon sušenja: 40–60 kg
- Mošta: 20–30 litara
- Gotovog prošeka: 10–15 litara
Prošek je vino male količine, ali velike vrijednosti.
Zakonski i Tradicionalni Aspekti Proizvodnje
Prošek je:
- Zaštićeni tradicionalni naziv
- Proizvodi se isključivo u Hrvatskoj
- Ima jasno definirane metode proizvodnje
Zašto Napraviti Prošek Kod Kuće?
- Očuvanje tradicije
- Potpuna kontrola kvalitete
- Autentičan okus
- Poseban poklon
- Osobno zadovoljstvo
Zaključak: Prošek kao Umijeće i Strpljenje
Napraviti prošek nije brz proces. To je spoj prirode, znanja, iskustva i strpljenja. Svaka boca priča priču o suncu, kamenu i moru.
Ako poštujete tradiciju i date vremenu da odradi svoje, rezultat će biti vino koje se ne pije – već doživljava.
