Repa (Brassica rapa var. rapa), poznata u narodu i kao prava repa, jedno je od najstarijih uzgajanih povrća u Europi i Aziji. Njezina povijest seže tisućama godina u prošlost, a zanimljivo je da je repa bila osnovna hrana još u vrijeme Rimskog Carstva, kada je bila cjenjenija od mnogog povrća koje danas smatramo uobičajenim. Prava repa nije cikla, nije šećerna repa i nema nikakve veze s vrstama iz roda Beta – ovo je potpuno drugačija biljka s drugačijim nutritivnim, kulinarskim i agronomskim svojstvima.
Danas repa doživljava veliki povratak – kako u kulinarstvu, tako i u vrtlarstvu, osobito među uzgajivačima koji žele zdravo, izdržljivo i izuzetno produktivno povrće koje uspijeva i u najhladnijim mjesecima godine. Upravo je njezina izdržljivost jedan od razloga zašto se repa smatra savršenom kulturom za kontinentalne, ali i mediteranske vrtove.
U nastavku donosimo sveobuhvatan vodič o repi: njezino botaničko podrijetlo, najpoznatije sorte, nutritivnu vrijednost, detaljan vodič za uzgoj, njegu, prihranu, skladištenje i rješavanje najčešćih problema u vrtu.
Botaničke karakteristike prave repe (Brassica rapa var. rapa)
Repa pripada širokom i raznolikom rodu Brassica, zajedno s keljom, kupusom, brokulom, uljanom repicom i mnogim drugim važnim kulturama. Ono što repu čini posebno zanimljivom jest da se uzgaja i zbog korijena i zbog nadzemnih listova, što je čini dvostruko korisnim povrćem.
Glavne karakteristike:
- Porodica: Brassicaceae
- Rod: Brassica
- Vrsta: Brassica rapa
- Varijetet: rapa
- Životni ciklus: dvogodišnja biljka (uzgaja se kao jednogodišnja)
- Vrsta korijena: zadebljali prvenac, okruglaste ili izdužene forme
- Listovi: zeleni, robusni, bogati vitaminima
- Otpornost: vrlo visoka, podnosi hladnoću, snijeg i mraz
Repa je vrlo prilagodljiva vrsta i može se uzgajati gotovo svugdje – od nizina do brdskih krajeva, te u najrazličitijim vrstama tla.
Najpoznatije sorte prave repe (Brassica rapa var. rapa)
Repa ima iznimno mnogo sorti, a razlikuju se po obliku, boji kore, veličini, vremenu zriobe i namjeni. Slijedi detaljan pregled najpopularnijih i najkorisnijih sorti za vrtni ili profesionalni uzgoj.
1. Bijela okrugla repa
Najklasičniji oblik repe kakav se najčešće viđa na tržnicama.
Značajke:
- bijela kožica
- okrugao ili blago spljošten oblik
- nježan, neutralan okus
- odlična za juhe, variva i zimske salate
Ova sorta je vrlo produktivna i brzo raste, što je čini savršenim izborom za početnike.
2. Žuta repa (Yellow Globe, Golden Ball)
Karakteristična po zlatnožutoj kori i mesu.
Prednosti:
- sladak i nježan okus
- duga trajnost skladištenja
- izvrsna za kuhanje i pečenje
Žuta repa često se koristila u tradicionalnoj europskoj kuhinji prije nego što je krumpir postao dominantan.
3. Purpurno-bijela repa (Purple Top White Globe)
Jedna od najprepoznatljivijih sorti zahvaljujući ljubičastoj nijansi na gornjem dijelu korijena.
Glavne osobine:
- gornji dio korijena obojen antocijanima (ljubičasto)
- donji dio bijel
- izvrsna kombinacija okusa
Ova sorta često se koristi i za dekorativne vrtove zbog upečatljivog izgleda.
4. Duguljasta repa (Long White, Snowball, Tokyo Cross)
Ove sorte odlikuju se izduženim, cilindričnim oblikom.
Prednosti:
- vrlo brzo rastu
- nježnije od okruglih sorti
- odlične za fermentaciju i kiseljenje
Tokyo Cross hibrid posebno je popularan u Japanu.
5. Crna repa (Black Turnip)
Iako rijetka, crna repa ima izrazito ljekovita svojstva.
Svojstva:
- crna tvrda kožica
- oštar, pikantan okus
- izvrstan prirodan lijek za dišne puteve
Često se koristi u narodnoj medicini.
6. Repe za listove (Turnip greens)
Nisu sve repe uzgajane zbog korijena – neke su stvorene posebno za lišće.
Listovi repe:
- bogati vitaminima C, K i A
- koriste se kao špinat
- brzo rastu, čak i u lošim uvjetima
Posebno popularne u južnim državama SAD-a i mediteranskim vrtovima.
Nutritivna vrijednost i zdravstvene prednosti repe
Repa je izuzetno zdrava i nutritivno bogata namirnica. Iako sadrži malo kalorija, prepuna je vitamina, minerala i antioksidansa.
Glavne nutritivne prednosti:
- vitamin C – jačanje imunološkog sustava
- vlakna – bolja probava i regulacija šećera u krvi
- antioksidansi – zaštita od oksidativnog stresa
- glukozinolati – spojevi povezani s prevencijom određenih bolesti
- niska kaloričnost – idealna za vegansku i biljnu prehranu
Listovi repe često su nutritivno bogatiji od samog korijena, što repu čini dvostruko korisnom biljkom.
Uzgoj repe – detaljan vodič od sjetve do berbe
Repa je jednostavna za uzgoj, no kako bi se dobila kvalitetna i ukusna zadebljala korjenova glavica, potrebno je pravilno odraditi pripremu tla, sjetvu i njegu.
1. Odabir odgovarajućeg tla
Repa najbolje uspijeva u:
- rahlim tlima
- dobro dreniranim površinama
- humusno bogatom tlu
- pH od 6,0 do 7,5
Izbjegavati treba teška, glinovita tla jer uzrokuju deformacije korijena.
2. Priprema tla
Za sadnju repe:
- prekopati tlo 25–30 cm duboko
- dodati zreli kompost ili biljni humus
- izbjegavati svježi stajnjak (uzrokuje pucanje i loš oblik korijena)
Repa voli umjereno, ali ravnomjerno hranjivo tlo.
3. Vrijeme sjetve
Repa se može sijati u više ciklusa:
Proljetna sjetva
- od ožujka do svibnja
- raste brzo, ali korijen može biti oštriji zbog topline
Ljetno-jesenska sjetva
- srpanj – rujan
- daje najkvalitetnije, najukusnije repe
Zimska sjetva u blagoj klimi (Dalmacija, Dubrovnik, Istra)
- moguće nastaviti do listopada
Repa je vrlo otporna na hladnoću, pa podnosi mraz i do –10 °C.
4. Sjetva i razmak
Sjeme je sitno, pa se sije plitko.
- dubina sjetve: 1–1,5 cm
- razmak između biljaka: 8–12 cm
- razmak između redova: 25–30 cm
Nakon nicanja često je potrebno prorjeđivanje.
5. Njega tijekom rasta
Zalijevanje
Repa zahtijeva redovitu vlagu, ali ne voli zadržavanje vode.
- zalijevati 2–3 puta tjedno
- izbjegavati presušivanje tla
- izbjegavati prskanje po lišću
Nepravilno zalijevanje uzrokuje:
- pucanje korijena
- drvenaste ili šuplje glavice
Prihrana
Repa ne traži mnogo gnojiva.
Preporučuje se:
- kompost dodan prije sadnje
- blago prihranjivanje biljnim ekstraktima (kopriva, gavez)
- izbjegavati mineralna gnojiva bogata dušikom
Plijevljenje
Mladi korijen ne podnosi konkurenciju korova.
Korovi se uklanjaju ručno ili plitkim okopavanjem.
6. Berba
Vrijeme berbe ovisi o sorti, ali obično:
- 35–60 dana za mlade repe
- 60–90 dana za veće sorte
Znakovi da je repa spremna:
- korijen je čvrst, okrugao i postigao punu veličinu
- listovi su uspravni i zdravi
- nema pucanja kore
Berba se radi ručno, laganim čupanjem.
Skladištenje repe: kako sačuvati svježinu tijekom zime
Jedna od najvećih prednosti repe jest njezina izvanredna sposobnost skladištenja.
Najbolji načini skladištenja:
1. U hladnoj smočnici ili podrumu
- temperatura: 0–4 °C
- visoka vlažnost: 90–95 %
- čuvati u pijesku ili piljevini
2. U hladnjaku
- čuvanje do 3 tjedna
- neoprana, u papirnatoj vrećici
3. Zamrzavanje
- pogodno samo za kuhanu repu
4. Fermentacija
- najstariji tradicionalni način
- čuva vitamine i povećava probiotike
Najčešće bolesti i štetnici
Repa kao član obitelji kupusnjača dijeli mnoge uobičajene probleme.
Najčešći štetnici:
- kupusne buhe (najveća opasnost za mlade biljke)
- puževi
- lisne uši
- kupusni crv
Organske metode zaštite:
- prekrivanje mrežama
- posipanje pepelom
- prskanje čajem od koprive
- malčiranje slamom
Najčešće bolesti:
- plamenjača
- kupusna kila (potrebna rotacija kultura)
- pepelnica
Preventiva uključuje:
- ne saditi repu u isto tlo više od jednom u 3 godine
- osigurati dobru drenažu
- izbjegavati prekomjerno zalijevanje
Kulinarska upotreba repe
Repa je nevjerojatno svestrana namirnica.
Najčešće upotrebe:
- kuhana u juhama i varivima
- pečena uz povrće
- fermentirana (kisela repa)
- u pireima
- sirova u salatama (mlade sorte)
- listovi kao prilog, kao blitva ili špinat
Fermentacija je posebno popularna u sjevernim i srednjoeuropskim kuhinjama.
Zašto uzgajati repu u kućnom vrtu?
Repa je idealna biljka za svakog vrtlara jer:
- raste brzo
- zahtijeva minimalnu brigu
- otporna je na hladnoću
- daje dupli urod: korijen + listove
- pogodna je za organske vrtove
- koristi se u veganskoj kuhinji
- omogućava uzgoj gotovo cijele godine
Za uzgajivače u Dalmaciji i južnoj Hrvatskoj, repa je posebno zanimljiva jer može uspijevati i tijekom zime, što ju čini vrijednim dijelom zimskog vrta.
Zaključak: Repa – zaboravljena kraljica zimskog vrta
Repa je jedno od onih povrća koje zaslužuje daleko više pažnje nego što danas dobiva. Iako je nekoć bila temelj prehrane milijuna ljudi, moderni trendovi i prekomjerna upotreba krumpira gurnuli su je u drugi plan. No danas, u vrijeme kada raste interes za zdravom, održivom i biljnom prehranom, repa ponovno dobiva svoje zasluženo mjesto.
Njezine sorte nude raznolikost okusa, boja i oblika, a jednostavnost uzgoja čini je idealnom kulturom za početnike i iskusne vrtlara. Osim toga, njezina otpornost na hladnoću i mogućnost skladištenja čine je nezamjenjivim zimskim povrćem u europskim klimatskim zonama.
Ako želiš vrt koji daje obilje hrane uz minimalna ulaganja i pritom nudi nutritivno bogate obroke – repa je kultura koju svakako trebaš uključiti u svoj uzgoj.