molly9 
Sorte i Uzgoj Kruške u Hrvatskoj
Kruška (Pyrus communis) je jedna od najstarijih voćnih kultura poznatih čovječanstvu. Zahvaljujući svojoj sočnosti, slatkom okusu i bogatom nutritivnom sastavu, kruška se s pravom ubraja u najcjenjenije voćke. Osim što je idealna za svježu konzumaciju, kruška je također vrlo cijenjena u prerađivačkoj industriji – koristi se za pripremu kompota, sokova, rakije (poznate viljamovke), sušenja i džemova.
U nastavku donosimo sveobuhvatan vodič o najpoznatijim sortama krušaka, uvjetima uzgoja, pravilima rezidbe, zaštite i berbe, s posebnim naglaskom na domaću proizvodnju i prilagodbu hrvatskim klimatskim uvjetima.
Značaj kruške u hrvatskom voćarstvu
U Hrvatskoj se kruške najviše uzgajaju u kontinentalnim krajevima – Slavonija, Hrvatsko zagorje, Podravina, Međimurje i središnja Hrvatska imaju idealne klimatske uvjete za uspješan uzgoj. Unatoč tome što je jabuka dominantnija po količini proizvodnje, kruška je voće koje ima veliku tržišnu vrijednost i značajnu potražnju, osobito za domaće i ekološke sorte.
Nutritivne vrijednosti kruške
Kruške su izuzetno zdravo voće, a posebice se preporučuju osobama s osjetljivom probavom i dijabetičarima. U 100 grama svježe kruške nalazi se:
- oko 60 kalorija
- visok udio vlakana (pektin i celuloza)
- vitamini C, K, B2 i B6
- minerali: kalij, bakar, magnezij
- antioksidansi: flavonoidi i karotenoidi
Kruške reguliraju probavu, djeluju blago diuretično i pomažu u detoksikaciji organizma.
Najpoznatije sorte krušaka u Hrvatskoj
U hrvatskim voćnjacima i okućnicama moguće je pronaći velik broj domaćih i stranih sorti, koje se razlikuju po vremenu sazrijevanja, okusu, otpornosti i namjeni.
1. Viljamovka (Williams)
- Plod: srednje velik do velik, žuto-zelene boje
- Okus: vrlo sladak, aromatičan, sočan
- Berba: kraj kolovoza do početak rujna
- Upotreba: svježa potrošnja, rakija (viljamovka)
- Osjetljivost: sklona niskim temperaturama u cvatnji
2. Abate Fetel
- Plod: izdužen, atraktivan, žuto-smeđe boje
- Okus: sočan, pun, slatkast
- Berba: rujan
- Prednosti: dobro podnosi skladištenje
- Popularnost: česta u supermarketima
3. Karmen
- Plod: srednje velik, crvenkasto-zelen
- Okus: slatkast, aromatičan
- Berba: kraj kolovoza
- Otpornost: umjereno otporna na bolesti
- Pogodna za: svježu konzumaciju i tržište
4. Conference
- Plod: duguljast, s hrapavom površinom
- Okus: sladak, sočan
- Berba: rujan
- Skladištenje: izvrsno, može se čuvati i do 5 mjeseci
- Otpornost: dobra prilagodba na različite uvjete
5. Talgarska ljepotica
- Plod: velik, crvenkasto-žute boje
- Okus: sladak, manje aromatičan
- Berba: kraj kolovoza
- Prednosti: atraktivan izgled, visoki prinosi
- Namjena: svježa potrošnja i prerada
6. Santa Maria
- Plod: velik, svijetlozelene do žućkaste boje s crvenilom
- Okus: vrlo sladak i sočan
- Berba: sredina kolovoza
- Otpornost: osjetljiva na transport, ali visoke kvalitete
Položaj, tlo i klima za uzgoj krušaka
Klima
Kruška zahtijeva umjerenu kontinentalnu klimu s dovoljno zimskih dana ispod 7 °C za uspješan odmor pupova, te proljeće bez kasnih mrazova.
Idealni uvjeti:
- Zime: hladne, ali ne ekstremne (do -20°C)
- Ljeta: topla, bez dužih suša
- Padaline: 600–800 mm godišnje
Tlo
Kruške najbolje uspijevaju na:
- Dubokim, plodnim i dobro dreniranim tlima
- Neutralne do blago kisele pH vrijednosti (5,5 – 7,0)
- Izbjegavati: teška, glinovita tla i područja s visokom razinom podzemne vode
Prije sadnje preporučuje se analiza tla i po potrebi poboljšanje strukture kompostom ili stajskim gnojem.
Sadnja krušaka
Vrijeme sadnje
- Jesen (listopad-studeni) – idealna za kontinentalna područja
- Proljeće (ožujak) – koristi se u hladnijim područjima
Razmak sadnje
Ovisi o bujnosti podloge:
- Na slabobujnim podlogama (npr. dunja MA, BA29): razmak 4 × 2 m
- Na srednje bujnim podlogama (npr. sejanac): 5 × 3 m
U intenzivnim nasadima koristi se naslon sa žicom i kolcima, te sustavi navodnjavanja „kap po kap“.
Rezidba i oblikovanje krošnje
Formiranje krošnje
U prve tri godine oblikuje se krošnja u obliku:
- Vaze
- Vretena
- Modificirane piramide
Redovita rezidba
- Zimska rezidba – uklanjanje suhih, bolesnih i preklapajućih grana
- Ljetna rezidba – uklanjanje vodopija i suvišnog lišća
Cilj rezidbe je postizanje ravnoteže između rasta i rodnosti te dobro prozračivanje krošnje.
Gnojidba krušaka
Gnojidba se temelji na rezultatima kemijske analize tla i listova. Kombinira se organska i mineralna gnojidba.
Preporuke:
- Jesen: stajski gnoj, fosfor i kalij
- Proljeće: dušik (KAN, UREA)
- Vegetacija: folijarna prihrana s mikroelementima (bor, mangan, cink)
Važno je ne pretjerivati s dušikom jer može potaknuti bujni rast, a smanjiti rodnost.
Navodnjavanje
Kruške su osjetljive na duža sušna razdoblja, osobito u fazi formiranja plodova.
Preporučuje se:
- Navodnjavanje kap po kap
- Količina vode: 20–30 litara po stablu tjedno u ljeto
Zaštita od bolesti i štetnika
Najčešće bolesti:
- Bakterijska palež (Erwinia amylovora)
– opasna bolest koja uništava cvjetove, grane i cijela stabla
– prevencija: sadnja otpornih sorti, uklanjanje zaraženih dijelova, bakreni pripravci - Krastavost kruške (Venturia pirina)
– uzrokuje tamne pjege na listovima i plodovima
– zaštita: fungicidi prije i tijekom cvatnje - Siva plijesan (Botrytis)
– javlja se u vlažnim uvjetima, posebice pri berbi
Najčešći štetnici:
- Kruškina buha
- Lisne uši
- Crveni pauk
- Voćne osice
Zaštita se provodi prema načelima integrirane i ekološke zaštite, koristeći što manje kemijskih sredstava.
Berba i skladištenje krušaka
Vrijeme berbe
Kruške se beru nešto prije pune zrelosti, jer one dozrijevaju naknadno.
- Rane sorte: sredina kolovoza (Santa Maria, Karmen)
- Srednje sorte: rujan (Abate Fetel, Conference)
- Kasne sorte: kraj rujna i listopad (Passe Crassane, Packham’s Triumph)
Način berbe
- Beru se ručno, s peteljkom
- Plodovi se slažu pažljivo u sanduke ili gajbe
- Skladištenje na temperaturi 0–2°C i visokoj relativnoj vlazi zraka (90–95 %)
Ekološki uzgoj krušaka
Ekološka proizvodnja krušaka sve je popularnija jer:
- Kupci sve više traže voće bez pesticida
- Kruške su odlične za sušenje i preradu u eko proizvode
U eko uzgoju koristi se:
- Prirodna zaštita (čajevi od preslice, koprive)
- Biološki pripravci
- Feromonske klopke i mehaničke metode zaštite
Zaključak
Kruška je voćna vrsta s velikim potencijalom za uzgoj u Hrvatskoj. Bilo da se radi o hobi voćnjaku ili profesionalnom nasadu, uz pravilan izbor sorte, dobar položaj i redovito održavanje, moguće je ostvariti visokokvalitetne i ukusne plodove. Posebno se preporučuje razmisliti o ekološkoj proizvodnji, koja ima sve više tržišnog potencijala.
