
Vrste Celera: Sve Što Trebate Znati o Sortama, Razlikama, Prednostima i Kulinarskoj Primjeni
Celer (lat. Apium graveolens) jedna je od najcjenjenijih biljaka u kulinarstvu i narodnoj medicini, poznat po svom intenzivnom mirisu, bogatstvu nutrijenata i raznolikoj upotrebi. Ova dvogodišnja biljka iz porodice Štitarki (Apiaceae) dolazi u nekoliko vrsta i podvrsta koje se razlikuju po izgledu, okusu, teksturi i kulinarskoj primjeni.
U ovom sveobuhvatnom članku istražit ćemo sve glavne vrste celera, njihove latinske nazive, nutritivne vrijednosti, razlike i načine upotrebe u kuhinji i zdravlju. Cilj je informirati čitatelje o vrijednosti svake vrste te kako ih optimalno iskoristiti.
1. Korijenski celer (Apium graveolens var. rapaceum)
Opis:
Poznat i kao gomoljasti celer, ova vrsta razvija veliki, okrugli korijen koji je bijele do svijetlosmeđe boje. Listovi su zeleni, perasti i slični peršinu, ali se najviše cijeni njegov mesnati korijen.
Prednosti:
- Bogat vlaknima, vitaminima C, K i B6.
- Ima snažan diuretski i detoksikacijski učinak.
- Pomaže kod probave i snižava krvni tlak.
Kulinarska primjena:
- Osnova je mnogih juha, variva i pirea.
- Može se kuhati, peći, pržiti ili jesti sirov u salatama.
- Odličan je u krem juhama i kao zamjena za krumpir.
Zanimljivost:
Zbog svoje niskokaloričnosti i visokog udjela vlakana često se koristi u dijetalnim jelovnicima.
2. Rebrašasti ili stabljikasti celer (Apium graveolens var. dulce)
Opis:
Ova vrsta celera uzgaja se prvenstveno zbog mesnatih stabljika koje mogu biti svijetlozelene, tamnozelene ili čak ljubkastih nijansi. Listovi su također jestivi.
Prednosti:
- Izvrstan izvor antioksidansa i elektrolita.
- Sadrži apigenin koji djeluje protuupalno.
- Pomaže u regulaciji krvnog tlaka i hidraciji tijela.
Kulinarska primjena:
- Neizostavan dio u pripremi juha i variva (npr. temeljci).
- Odličan za svježe salate i smoothije.
- Popularan u kombinaciji s maslacem od kikirikija ili humusom kao zdrava grickalica.
Zanimljivost:
U SAD-u i mnogim zapadnim zemljama najviše se koristi upravo ova vrsta celera.
3. Listati ili rezani celer (Apium graveolens var. secalinum)
Opis:
Listati celer uzgaja se zbog svojih aromatičnih listova i tanjih stabljika. Ne razvija veliki korijen kao korijenski celer niti mesnate peteljke kao rebrašasti.
Prednosti:
- Sadrži obilje klorofila i vitamina A i K.
- Djeluje kao prirodni antioksidans i čisti jetru.
Kulinarska primjena:
- Koristi se kao štaviše aromatični peršin, svjež ili sušen.
- Odličan za dekoraciju jela i kao dodatak salatama.
- Neizostavan sastojak u pripremi bouqueta garni (francuske mješavine za juhu).
Zanimljivost:
Najviše se koristi u mediteranskoj i bliskoistočnoj kuhinji.
4. Divlji celer (Apium graveolens – osnovna vrsta)
Opis:
Ovo je izvorni oblik celera koji raste u divljini, najčešće uz rijeke i vlažna područja Europe, Azije i Afrike. Ima intenzivan okus i miris.
Prednosti:
- Veća koncentracija eteričnih ulja i prirodnih spojeva.
- Potiče apetit i probavu.
Kulinarska primjena:
- Koristi se u manjim količinama zbog jakog okusa.
- Pogodan za čajne mješavine, tinkture i prirodne pripravke.
Zanimljivost:
Bio je poznat još u antičkoj Grčkoj gdje se koristio kao ljekovita biljka i simbol tuge.
5. Azijski celer (različite sorte, npr. Apium graveolens var. dulce – kineska sorta)
Opis:
Manje poznata sorta s tanjim, tamnijim stabljikama i jačim aromama. Često se uzgaja u Kini, Japanu i jugoistočnoj Aziji.
Prednosti:
- Vrlo aromatičan i bogat eteričnim uljima.
- Ima izražena protuupalna i antibakterijska svojstva.
Kulinarska primjena:
- Često se koristi u woku i azijskim juhama.
- Brzo se prži s povrćem i tofuom.
- Pogodan za fermentaciju i ukiseljavanje.
Zanimljivost:
Zbog svoje otpornosti na vrućinu, često se uzgaja i tijekom ljetnih mjeseci.
Usporedna tablica vrsta celera
Vrsta celera | Latinski naziv | Glavna upotreba | Tekstura i izgled |
---|---|---|---|
Korijenski celer | Apium graveolens var. rapaceum | Juhe, pire, variva | Veliki korijen, gruba |
Rebrašasti celer | Apium graveolens var. dulce | Salate, temeljci | Debele stabljike, glatke |
Listati celer | Apium graveolens var. secalinum | Aromatizacija, dekor | Tanke stabljike, lisnato |
Divlji celer | Apium graveolens | Ljekovita upotreba | Sitni listovi, tanak |
Azijski celer | Apium graveolens var. dulce (az.) | Wok, azijska kuhinja | Tanke, tamnije stabljike |
Nutritivne vrijednosti celera (po 100g)
- Kalorije: 16 kcal
- Vlakna: 1.6 g
- Vitamin K: 29.3 µg (36% RDA)
- Vitamin C: 3.1 mg
- Kalij: 260 mg
- Folna kiselina: 36 µg
Ove vrijednosti mogu varirati ovisno o vrsti i načinu uzgoja, no u osnovi sve vrste celera su niskokalorične, bogate vlaknima i idealne za detoksikaciju.
Savjeti za uzgoj različitih vrsta celera
- Korijenski celer zahtijeva dublje tlo bogato kompostom i dugi period vegetacije (do 140 dana).
- Stabljikasti celer voli vlažno tlo i redovno zalijevanje.
- Listati celer se lako uzgaja u teglama i brže raste.
- Divlji celer nije komercijalno dostupan, ali ga je moguće naći u prirodi uz rijeke.
- Azijski celer traži toplinu i sunce, a može se uzgajati i u plastenicima.
Zaključak
Celer nije samo jedna biljka – to je čitav svijet različitih sorata, boja, mirisa i okusa. Bilo da volite kremastu juhu od korijenskog celera, svježu salatu s rebrašastim celerom ili aromatične listove za dekoraciju, svaka sorta ima što za ponuditi.
Uz dobro razumijevanje razlika između vrsta celera, možete bolje planirati svoje obroke, uzgoj u vrtu i zdravstvene koristi.
Dodajte više celera u svoju prehranu i otkrijte koliko ova jednostavna biljka može biti raznolika i korisna!