molly9 
Uvod
Šećerna repa (Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima) jedna je od najvažnijih poljoprivrednih kultura u svijetu zbog visoke proizvodnje saharoze, koja se koristi za prehrambene proizvode, prerađene namirnice i industrijske svrhe. Iako je rodbinski povezana s običnom repom i blitvom, šećerna repa razvila se posebno za proizvodnju šećera.
Ovaj vodič obuhvaća povijest šećerne repe, botaničku klasifikaciju, vrste i sorte, uzgoj, njegu, berbu, nutritivne vrijednosti, kao i ekološki i industrijski značaj.
Botanička klasifikacija
- Kraljevstvo: Plantae
- Red: Caryophyllales
- Porodica: Amaranthaceae
- Rod: Beta
- Vrsta: Beta vulgaris
- Podvrsta: subsp. vulgaris var. altissima
Šećerna repa razvila se selektivnim uzgojem obične repe u 18. stoljeću kako bi imala visok sadržaj saharoze u korijenu i optimalnu otpornost na bolesti te klimatske uvjete.
Povijest šećerne repe
Rani počeci
Prve informacije o kultiviranju repe u svrhu šećera datiraju iz srednjeg vijeka u Europi. Međutim, tek u 18. stoljeću nizozemski i njemački agronomi počeli su eksperimentalno uzgajati repu s višim sadržajem šećera u korijenu.
Razvoj industrije
- 1747. – Andreas Marggraf otkriva prisutnost šećera u repi.
- 19. stoljeće – Franz Karl Achard razvija prvu komercijalnu proizvodnju šećera iz repe u Njemačkoj.
- Napredak tehnologije i selektivni uzgoj omogućili su povećanje prinosa i koncentracije saharoze, čime šećerna repa postaje konkurentna trstinovom šećeru.
Danas je šećerna repa ključna u proizvodnji bijelog šećera u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji, a njezina industrijska primjena proširila se na biogoriva i stočnu hranu.
Vrste i sorte šećerne repe
1. Industrijske hibridne sorte
- Monohibridi – koriste se za stabilan prinos i visok sadržaj šećera, otporni na bolesti i hladnoću.
- Dvogodišnje sorte – imaju dulji vegetativni period, korijen se koristi u drugoj godini za maksimalan prinos šećera.
2. Specijalizirane industrijske sorte
- Visokoprinosne sorte – koncentracija saharoze 16–20%, pogodne za hladnije klime.
- Otpornije na bolesti – hibridi koji odolijevaju plamenjači i truleži.
- Brzorastuće sorte – optimalne za kraći vegetativni period, pogodna za mediteranske klimatske uvjete.
Svaka sorta prilagođena je određenim klimatskim i pedološkim uvjetima, a izbor sorte ključan je za maksimalnu produktivnost.
Uzgoj šećerne repe
Priprema tla
- Duboko i humusno tlo, pH 6–7,5
- Dobro drenirano tlo kako bi se spriječila trulež korijena
- Dodavanje komposta i organskih gnojiva za poboljšanje plodnosti
Sjetva
- Proljeće: početak travnja – svibanj
- Redovi: 45–50 cm razmaka
- Biljke: 15–20 cm razmaka za optimalan rast korijena
- Sjetva direktno u tlo, sjemenke proklijaju za 7–14 dana
Njega
- Redovito zalijevanje, osobito tijekom sušnih perioda
- Plodored s drugim kulturama sprječava akumulaciju bolesti i štetnika
- Prihrana dušičnim i kalijskim gnojivom za optimalan rast i proizvodnju šećera
Štetnici i bolesti
- Plamenjača (Cercospora beticola)
- Lisne uši i repin crv (Beet cyst nematode)
- Trulež korijena uzrokovana previše vlažnim tlom
Preventiva: rotacija kultura, kontrola vlage, odabrane otpornije sorte.
Berba i skladištenje
- Berba šećerne repe odvija se u jesen kada korijen dostigne optimalnu veličinu (oko 20–25 tjedana nakon sjetve)
- List se skraćuje prije vađenja korijena
- Skladištenje: hladno, vlažno i tamno mjesto, obično u grozdovima ili silosima
- Nakon vađenja, repa se odmah prerađuje u šećer ili skladišti za kraću industrijsku upotrebu
Nutritivne vrijednosti šećerne repe
Iako se šećerna repa prvenstveno koristi za proizvodnju šećera, jestiva verzija korijena sadrži:
- Kalorije: 40–45 kcal / 100 g
- Ugljikohidrati: 9–10 g, uglavnom saharoza
- Proteini: 1–1,5 g
- Vlakna: 2–3 g
- Vitamini: B1, B2, B6, folna kiselina
- Minerali: kalij, magnezij, fosfor, željezo
Zdravstvene koristi:
- Podrška probavi i energiji zbog šećera i vlakana
- Antioksidativni učinci betalaina (u crvenim hibridima)
- Priprema prirodnih sirupa i dodataka prehrani
Industrijska primjena šećerne repe
- Proizvodnja šećera – kristalni šećer za prehrambenu industriju
- Biogoriva – fermentirani repin sok i pulpa za bioetanol
- Stočna hrana – pulpa repe nakon ekstrakcije šećera
- Dodaci prehrani – ekstrakti i koncentrati šećerne repe
- Sokovi i sirupi – izravna upotreba u prehrambenoj industriji
Ekološki aspekt
- Plodored i selekcija otpornijih sorti smanjuju potrebu za pesticidima
- Kultura doprinosi lokalnoj proizvodnji hrane i šećera
- Održiva proizvodnja šećerne repe smanjuje ugljični otisak u odnosu na uvoz šećera trstike
Zaključak
Šećerna repa (Beta vulgaris var. altissima) je ključna industrijska i prehrambena kultura koja povezuje poljoprivredu, prehrambenu industriju i održivi uzgoj. Njezine sorte omogućuju visoke prinose saharoze, otpornost na bolesti i prilagodbu klimatskim uvjetima, dok nutritivne vrijednosti čine jestivu verziju korisnom za ljudsku prehranu. Uz pravilnu njegu, izbor sorti i optimalne uvjete tla, šećerna repa može biti izvrsna investicija za poljoprivrednike i važna komponenta zdrave prehrane i industrijske proizvodnje.
