Heljda je jedna od onih namirnica koje su stoljećima hranile generacije, a zatim su gotovo nestale s modernih jelovnika – sve dok ih znanost i svijest o zdravoj prehrani nisu ponovno otkrile. Danas se heljda s pravom smatra superhranom, osobito među osobama koje traže bezglutenske, biljne, nutritivno bogate i održive izvore hrane.
Iako se često svrstava među žitarice, heljda to zapravo nije. Upravo ta činjenica, uz njezin izniman nutritivni profil, čini je posebnom. U ovom opsežnom vodiču saznat ćete sve o heljdi: od podrijetla i povijesti, nutritivne vrijednosti, zdravstvenih prednosti, primjene u kuhinji, do savjeta za uzgoj i čuvanje.
Što je heljda?
Heljda (Fagopyrum esculentum) je biljka iz porodice dvornikovki (Polygonaceae), a ne iz porodice trava kao prave žitarice. Zbog toga se heljda naziva pseudožitaricom, slično kao kvinoja ili amarant.
Zašto heljda nije žitarica?
Iako se koristi poput žitarica (mljevenje, kuhanje, pečenje), botanički gledano heljda:
- ne pripada travama
- nema klasični klas
- nema gluten
To je čini idealnom namirnicom za:
- osobe s celijakijom
- osobe osjetljive na gluten
- vegane i vegetarijance
- sportaše i aktivne ljude
Povijest i podrijetlo heljde
Heljda potječe iz središnje Azije, točnije s područja današnje Kine i Himalaje. Smatra se da se počela uzgajati prije više od 4000 godina.
Heljda u Europi
Heljda je u Europu stigla u srednjem vijeku putem trgovačkih ruta. Najviše se proširila u:
- istočnoj Europi
- Rusiji
- Sloveniji
- Poljskoj
U Hrvatskoj je heljda tradicionalno bila prisutna u sjevernim krajevima, ali je s industrijalizacijom poljoprivrede gotovo nestala s polja i tanjura.
Nutritivna vrijednost heljde
Jedan od glavnih razloga zašto se heljda danas smatra superhranom jest njezin iznimno bogat nutritivni sastav.
Makronutrijenti u heljdi
Heljda sadrži idealan omjer:
- ugljikohidrata (sporo se razgrađuju)
- biljnih proteina visoke kvalitete
- zdravih masti
Proteini u heljdi
Heljda sadrži sve esencijalne aminokiseline, uključujući lizin, koji je često manjkav u žitaricama. Zbog toga je heljda:
- izvrstan izvor proteina za vegane
- kvalitetna zamjena za meso u biljnim obrocima
Vitamini i minerali u heljdi
Heljda je iznimno bogata mikronutrijentima:
Minerali
- magnezij
- mangan
- željezo
- cink
- bakar
- fosfor
Vitamini
- vitamini B skupine (B1, B2, B3, B6)
- vitamin E (u manjim količinama)
Magnezij i mangan posebno su važni za:
- zdravlje živčanog sustava
- mišićnu funkciju
- metabolizam energije
Vlakna u heljdi
Heljda je bogata prehrambenim vlaknima, što:
- poboljšava probavu
- stabilizira razinu šećera u krvi
- produžuje osjećaj sitosti
Heljda i zdravlje
Zahvaljujući svojem sastavu, heljda ima brojne dokazane zdravstvene prednosti.
Heljda i regulacija šećera u krvi
Heljda ima nizak glikemijski indeks, što znači da:
- ne uzrokuje nagle skokove šećera u krvi
- pogodna je za dijabetičare
- pomaže u prevenciji inzulinske rezistencije
Sadrži spoj D-chiro-inositol, koji poboljšava osjetljivost na inzulin.
Heljda i zdravlje srca
Redovita konzumacija heljde povezuje se s:
- sniženjem LDL kolesterola
- boljom elastičnošću krvnih žila
- smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti
Rutin – moćni antioksidans
Heljda je jedan od rijetkih prehrambenih izvora rutina, flavonoida koji:
- jača krvne žile
- smanjuje upalne procese
- djeluje kao snažan antioksidans
Heljda i probavni sustav
Zbog visokog udjela vlakana i otpornog škroba, heljda:
- hrani dobre crijevne bakterije
- poboljšava peristaltiku
- smanjuje zatvor i nadutost
Heljda i bezglutenska prehrana
Heljda je prirodno bez glutena, ali je važno:
- birati certificiranu bezglutensku heljdu
- paziti na kontaminaciju tijekom prerade
Zbog toga je idealna za:
- celijakiju
- gluten intolerance
- autoimune bolesti
Heljda u kuhinji – načini pripreme
Heljda je izuzetno svestrana namirnica.
Kuhana heljda
Osnovna priprema:
- Isprati heljdu
- Kuhati u omjeru 1:2 (heljda:voda)
- Kuhati 10–15 minuta
Kuhana heljda koristi se za:
- priloge
- salate
- variva
Heljdino brašno
Heljdino brašno koristi se za:
- kruh
- palačinke
- tjesteninu
- kekse
Često se miješa s drugim brašnima zbog:
- jače arome
- tamnije boje
Pečena heljda (kasha)
U istočnoj Europi popularna je pečena heljda, poznata kao kasha, koja ima:
- orašastu aromu
- čvršću teksturu
Heljda u tradicionalnoj kuhinji
Heljda u Sloveniji i Hrvatskoj
- heljdina kaša
- heljdini žganci
- heljdini kruh
Heljda u Francuskoj
- galettes de sarrasin (heljdine palačinke)
Heljda u Japanu
- soba rezanci
Uzgoj heljde
Heljda je zahvalna biljka za uzgoj.
Prednosti uzgoja heljde
- brzo raste (70–90 dana)
- ne zahtijeva puno gnojiva
- poboljšava tlo
- privlači pčele
Zbog toga je idealna za:
- ekološki uzgoj
- permakulturu
- održivu poljoprivredu
Heljda i ekologija
Heljda ima nizak ekološki otisak:
- mala potrošnja vode
- minimalna potreba za pesticidima
- izvrsna medonosna biljka
Kako odabrati i čuvati heljdu
Savjeti za kupnju
- birati neprženu heljdu za neutralan okus
- provjeriti podrijetlo
- birati ekološku proizvodnju
Čuvanje heljde
- na suhom i tamnom mjestu
- u hermetički zatvorenoj posudi
- dalje od vlage
Heljda u modernoj prehrani
Danas je heljda sve prisutnija u:
- fitness prehrani
- veganskoj prehrani
- bezglutenskim dijetama
- funkcionalnoj prehrani
Zaključak: Zašto uvrstiti heljdu u prehranu?
Heljda je:
- nutritivno iznimno bogata
- prirodno bez glutena
- svestrana u kuhinji
- ekološki održiva
U svijetu u kojem se sve više traže zdrave, lokalne i održive namirnice, heljda se s razlogom vraća na velika vrata.
Ako postoji jedna „zaboravljena“ namirnica koju vrijedi ponovno otkriti – to je heljda.