Librica, Funta i Kilogram: Stare Mjerne Jedinice Težine, Regionalne Razlike i Kako su se Koristile u Praksi

Malo je poznato da oznaka „lb“ nema nikakve veze s engleskom riječju pound. Ona zapravo dolazi iz latinske riječi libra, koja je u antičkom Rimu označavala vagu i osnovnu jedinicu težine. Iz iste riječi razvila se i britanska funta, čiji se simbol £ temelji na stiliziranom slovu L – skraćenici za libra. Ta jezična i simbolička veza pokazuje kako su današnje mjerne oznake duboko ukorijenjene u antičke sustave mjerenja, a stare jedinice poput librice i funte i danas žive kroz jezik, trgovinu i svakodnevni govor, čak i u doba digitalnih vaga i preciznih kilograma.

Vrijedi spomenuti da engleska i američka mjera pound (lb) ima jasno definiranu i međunarodno prihvaćenu vrijednost: 1 pound = 453,592 grama. Iako se u govoru koristi riječ pound, službena oznaka ostaje lb, što ponovno vodi do latinske libra. Zanimljivo je da je talijanska libra povijesno vrlo bliska toj vrijednosti, što dodatno potvrđuje kako su današnje anglosaksonske i mediteranske mjere težine povezane istim antičkim korijenom, samo prilagođene različitim jezicima i sustavima.

---

Uvod: Zašto nas stare mjere i danas zanimaju?

Ako ste ikada na tržnici čuli rečenicu poput “Daj mi jednu libricu sardela” ili u starom receptu pročitali “uzmi pola funte brašna”, vjerojatno ste se zapitali: koliko je to zapravo?
Jesu li librica i funta isto, koliko se razlikuju od kilograma, i zašto su te stare mjerne jedinice i danas prisutne u govoru, iako živimo u doba preciznih digitalnih vaga?

Odgovor nije samo matematički.
Priča o librici, funti i kilogramu priča je o povijesti trgovine, kuhanja, jezika, povjerenja i svakodnevnog života.

U ovom članku detaljno ćemo obraditi:

• razliku između librice, funte i kilograma
• točne vrijednosti po regijama i povijesnim razdobljima
• kako su se stare mjerne jedinice koristile u praksi
• zašto su preživjele do danas
• zanimljive činjenice o podrijetlu riječi, simbolima i sustavima mjera

---

Što je librica? Značenje i podrijetlo

Librica kao mjerna jedinica težine

Librica je stari naziv za mjernu jedinicu težine, koji se koristi prvenstveno u:

• Dalmaciji
• Istri
• Hrvatskom primorju
• drugim mediteranskim i čakavskim područjima

U praksi je označavala otprilike pola kilograma, ali nikada nije bila strogo standardizirana.

Najčešće:

• 1 librica ≈ 450 – 500 grama

Važno je razumjeti da librica nije bila univerzalna mjera, nego narodna i trgovačka, prilagođena lokalnoj praksi.

---

Etimologija riječi “librica”

Riječ librica dolazi od:

• latinskog libra (vaga, težina)
• preko talijanskog libbra

Ista latinska riječ stoji iza:

• engleske pound
• oznake lb
• simbola britanske funte £ (stilizirano slovo L)

To znači da su librica, funta i pound zapravo “rođaci” koji su se kroz povijest razvijali različito.

---

Što je funta? Austro-ugarska i srednjoeuropska mjera

Funta kao službena trgovačka mjera

Za razliku od librice, funta je u određenim razdobljima bila službena, zakonski definirana mjera.

U srednjoj Europi, uključujući kontinentalnu Hrvatsku, najčešće se koristila:

• bečka funta (Wiener Pfund)

Točna vrijednost:

• 1 funta = 560 grama

Ova funta bila je dio austro-ugarskog mjernog sustava, uvedenog radi veće kontrole trgovine i poreza.

---

Podjela funte na manje jedinice

Bečka funta dijelila se na:

• 32 lota
• 1 lot ≈ 17,5 g

U praksi se često govorilo:

• “četiri lota”
• “osam lota”
• “pola funte”

Ovakav sustav omogućavao je finiju podjelu težine, ali je i dalje bio daleko od današnje decimalne preciznosti.

---

Kilogram: dolazak standarda i kraja “dogovorne težine”

Uvođenje metričkog sustava

Kilogram je uveden kao dio metričkog sustava krajem 18. i početkom 19. stoljeća, a postupno se širio Europom.

Prednosti kilograma:

• univerzalna vrijednost
• decimalni sustav
• točnost i ponovljivost
• lakša industrijska i znanstvena primjena

Točna definicija:

• 1 kilogram = 1000 grama

Za razliku od librice i funte, kilogram ne ovisi o regiji, jeziku ni običajima.

---

Zašto je kilogram potisnuo stare mjere?

Razlozi su bili jasni:

• stare mjere su se razlikovale od grada do grada
• otežavale su trgovinu na većim udaljenostima
• bile su nepraktične za industriju i znanost

Međutim, kilogram nije u potpunosti izbrisao stare nazive iz jezika.

---

Librica vs funta vs kilogram – jasna usporedba

Mjerna jedinica	Sustav	Vrijednost	Napomena
Librica	lokalni, mediteranski	450–500 g	varira po regiji
Funta	austro-ugarski	560 g	službena povijesna mjera
Kilogram	metrički	1000 g	standard danas

Zaključak usporedbe:

• librica = približna, “narodna” mjera
• funta = povijesno standardizirana, ali danas zastarjela
• kilogram = jedina važeća službena mjera

---

Točne vrijednosti librice po regijama

Dalmacija i hrvatsko primorje

U Dalmaciji:

• 1 librica ≈ 450 g
• često se poistovjećuje s “malo ispod pola kile”

Tipične situacije:

• ribarnice
• mesnice
• kućna kuhinja

Izraz:

“Jedna librica ribe”
ne znači matematički precizno, već dogovorenu količinu.

---

Istra

U Istri, pod snažnim talijanskim utjecajem:

• librica je vrlo bliska talijanskoj libbri
• vrijednost: oko 453 g

Zbog povijesne povezanosti s Italijom, značenje je stabilnije nego u nekim drugim krajevima.

---

Kontinentalna Hrvatska

Na kontinentu se:

• rjeđe koristi riječ librica
• češće koristi funta

Stariji ljudi i danas znaju reći:

“Pola funte šećera”

što znači:

• 280 g

---

Engleska / SAD

• 1 pound = 453,592 g
• oznaka: lb (od libra)

🇬🇧 Engleski pound = 🇺🇸 američki pound

I u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedi ista mjera:

• 1 pound (lb) = 453,592 37 grama

To se zove avoirdupois pound i:

• međunarodno je standardiziran
• koristi se za svakodnevnu robu, hranu i tjelesnu težinu
• potpuno je isti u UK i SAD-u

Kako su se stare mjerne jedinice koristile u praksi?

Tržnice i trgovina

Na pazarima:

• vaga je postojala, ali nije bila “sveto pismo”
• tolerancija je bila normalna
• povjerenje između kupca i prodavača ključno

Ako bi vaga pokazala:

• malo više → “neka”
• malo manje → “ajde, može”

Cilj nije bio savršeno mjerenje, nego fer trgovina.

---

Mesnice i ribarnice

Trgovci su razvijali:

• “oko za težinu”
• osjećaj za komad
• brzinu procjene

Kupac naručuje:

• “jednu libricu”
• “pola funte”
• “dvi unce”

Trgovac zna:

• koliki komad uzeti
• vaga služi kao potvrda, ne kao apsolutni sudac

---

Kućanstvo i kuhanje

Stari recepti često koriste:

• libricu
• funtu
• uncu

Primjer:

“Uzmi jednu libricu brašna, malo soli i vode po potrebi.”

To znači:

• prilagodba
• osjećaj
• iskustvo

Zato su stari recepti:

• fleksibilni
• otporni na pogreške
• prilagodljivi različitim količinama

---

Manje mjerne jedinice: unca, lot i druge

Unca

Unca je:

• manja jedinica težine
• korištena za začine, zlato, lijekove

Vrijednost:

• povijesno varira
• najčešće 28–30 g

---

Lot

Lot je:

• tipičan za srednju Europu
• dio funte

Vrijednost:

• 1 lot ≈ 17,5 g

Danas se gotovo ne koristi, ali se često pojavljuje u starim dokumentima i receptima.

---

Zašto su librica i funta ostale u jeziku?

Jezik pamti ono što život koristi

Razlozi opstanka:

• kratke i zvučne riječi
• emocionalna povezanost s hranom
• prenose se usmeno, generacijama

Reći:

• “pola kile” → tehnički
• “jedna librica” → životno, domaće

---

Kulturni identitet

Librica nije samo mjera, nego:

• dio lokalnog identiteta
• dio govora
• dio sjećanja

U tom smislu, kilogram je standard, ali librica je priča.

---

Zanimljive činjenice koje možda niste znali

• Oznaka lb dolazi od libra, ne od riječi pound
• Britanska funta £ je stilizirano slovo L
• Stari utezi često su bili izrađeni od kamena ili bronce
• U nekim krajevima postojale su i “kućne libre” – nejednake, ali poznate ukućanima
• Metrički sustav je u početku bio dočekan s otporom jer je “hladan” i apstraktan

---

Kako danas prevesti stare mjere u moderne?

Brzi vodič

• 1 librica ≈ 450–500 g
• 1 funta = 560 g
• ½ funte = 280 g
• 1 unca ≈ 28 g

Kod starih recepata:

• ne treba biti savršeno precizan
• važniji je omjer nego broj

---

Zaključak: više od brojeva na vagi

Librica, funta i kilogram nisu samo mjerne jedinice.
One su:

• tragovi povijesti
• odraz načina života
• dokaz da je mjerenje nekad bilo stvar dogovora i povjerenja, a ne samo brojki

Kilogram je pobijedio zbog praktičnosti.
Ali librica je ostala jer ima dušu.