Opširno o Bitcoinu, Rudarenju Bitcoina, Bitcoin Mreže i Tehnologije, i Budućnost Kriptovaluta

Bitcoin je prva i najpoznatija kriptovaluta koja je promijenila način na koji ljudi razmišljaju o novcu. Predstavljen 2009. godine od strane anonimnog kreatora pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, Bitcoin koristi blockchain tehnologiju za decentralizirane i sigurne transakcije. U ovom članku detaljno ćemo objasniti kako Bitcoin funkcionira, što je rudarenje, kako se koristi Bitcoin mreža, te što donosi budućnost Bitcoina i kriptovaluta.

---

Što je Bitcoin?

Bitcoin je prvi i najpoznatiji oblik digitalne valute koja funkcionira na temelju decentralizirane tehnologije, bez potrebe za posrednicima kao što su banke ili vlade. Pokrenut 2009. godine od strane anonimnog entiteta pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, Bitcoin koristi blockchain tehnologiju, koja je javna knjiga koja bilježi sve transakcije i osigurava transparentnost, sigurnost i nepromjenjivost podataka. Bitcoin transakcije su peer-to-peer, što znači da se direktno razmjenjuju između korisnika, bez ikakvih posrednika, a svaki korisnik ima svoj privatni ključ koji omogućava pristup i kontrolu nad svojim sredstvima. Korištenjem složenih kriptografskih tehnika, Bitcoin omogućava visok stupanj privatnosti i zaštite od hakiranja. Bitcoini se stvaraju kroz proces “rudarenja”, gdje računala na mreži rješavaju matematičke probleme kako bi dodala nove blokove u blockchain i dobila nagradu u obliku novih bitcoina. S obzirom na to da je ukupna ponuda bitcoina ograničena na 21 milijun, Bitcoin se smatra deflacijskom imovinom, s potencijalom za očuvanje vrijednosti u uvjetima inflacije tradicionalnih valuta.

Bitcoin je digitalna valuta koja omogućuje peer-to-peer transakcije bez potrebe za posrednicima poput banaka ili vlada. Osnovne karakteristike Bitcoina uključuju:

1. Decentralizacija: Bitcoin mrežu održavaju tisuće čvorova diljem svijeta, što sprječava centraliziranu kontrolu.
2. Sigurnost: Transakcije se osiguravaju kriptografijom i zapisima na blockchainu, javnoj knjizi koja pohranjuje sve transakcije.
3. Ograničena ponuda: Maksimalan broj Bitcoina koji će ikad biti stvoren iznosi 21 milijun, čime se osigurava deflacijsku priroda valute.
4. Anonimnost: Korisnici ostaju relativno anonimni jer se koriste adrese umjesto osobnih podataka.
5. Nepovratnost: Nakon potvrde transakcije, ona se ne može poništiti.

---

Kako Bitcoin funkcionira?

Bitcoin je digitalna valuta koja koristi decentraliziranu tehnologiju zasnovanu na blockchainu, distribuiranoj mreži računala, poznatoj kao “čvorovi”, kako bi omogućila sigurne i anonimne transakcije bez potrebe za posrednicima poput banaka. Svaka transakcija koja se izvrši s Bitcoinom bilježi se u blokovima unutar blockchaina, čime se stvara nepovratni i transparentni zapis svih transakcija. Ovaj zapis je nepromjenjiv i dostupan svim korisnicima, čime se osigurava povjerenje i sprječava manipulacija podacima. Bitcoini se stvaraju putem procesa pod nazivom “mining” (rudarenje), gdje računala na mreži rješavaju složene matematičke probleme u zamjenu za nove bitcoine. Bitcoin transakcije koriste kriptografske tehnike za osiguranje privatnosti korisnika i zaštitu od prijevara, jer svaka transakcija zahtijeva digitalni potpis koji dokazuje vlasništvo nad novcem koji se šalje. Osim toga, broj bitcoina je ograničen na 21 milijun, što znači da ne može doći do inflacije poput tradicionalnih valuta, čineći ga deflacijskim i potencijalno sigurnim sredstvom za očuvanje vrijednosti.

Bitcoin koristi blockchain tehnologiju, koja djeluje kao decentralizirana knjiga zapisa. Svaki blok u blockchainu sadrži:

1. Podatke o transakcijama: Popis svih transakcija unutar bloka.
2. Hash prethodnog bloka: Povezuje blok s prethodnim u lancu.
3. Kriptografski hash bloka: Jedinstveni kod koji predstavlja sadržaj bloka.

Blokovi su međusobno povezani, stvarajući lanac koji je iznimno siguran i otporan na manipulacije.

---

Rudarenje Bitcoina

Tehnički proces rudarenja Bitcoina

Rudarenje Bitcoina temelji se na rješavanju složenih kriptografskih problema pomoću računalne snage. Proces započinje kada rudari preuzmu podatke o transakcijama koje čekaju na potvrdu i organiziraju ih u blokove. Svaki blok sadrži podatke o transakcijama, hash prethodnog bloka i nasumični broj (nonce). Rudari koriste algoritam SHA-256 kako bi generirali hash bloka koji zadovoljava specifične uvjete mreže. Uvjeti definiraju da hash mora počinjati s određenim brojem nula, što povećava razinu težine i osigurava sigurnost mreže. Prvi rudar koji pronađe odgovarajući hash dobiva pravo dodavanja bloka u blockchain i biva nagrađen s novostvorenim Bitcoinima te transakcijskim naknadama.

Poteškoća rudarenja prilagođava se svakih 2016 blokova, kako bi se osiguralo da prosječno vrijeme stvaranja jednog bloka ostane deset minuta, unatoč promjenama u ukupnoj računalnoj snazi mreže. Trenutni hashrate Bitcoin mreže mjeri se u terahashima (TH/s) ili petahashima (PH/s), što predstavlja ogromnu računalnu snagu potrebnu za rudarenje. Uz to, specijalizirani ASIC uređaji zamijenili su klasične procesore i grafičke kartice zbog svoje veće efikasnosti. Rješavanjem blokova ne samo da rudari osiguravaju mrežu, već omogućuju i transparentnost svih transakcija, čineći Bitcoin jedan od najsigurnijih sustava za digitalna plaćanja.

Rudarenje je proces u kojem se nove jedinice Bitcoina stvaraju, a transakcije verificiraju i dodaju u blockchain. Ključni aspekti rudarenja uključuju:

1. Proof-of-Work (PoW)
   • Bitcoin koristi algoritam nazvan SHA-256 za rješavanje složenih matematičkih problema.
   • Rudari moraju pronaći hash koji zadovoljava specifične uvjete (ciljni broj).
2. Poteškoća rudarenja
   • Poteškoća se prilagođava svakih 2016 blokova (otprilike svakih dva tjedna) kako bi se održalo prosječno vrijeme od 10 minuta za stvaranje novog bloka.
3. Nagrada za rudarenje
   • Rudari dobivaju nagradu u obliku novih Bitcoina (trenutno 6.25 BTC po bloku, smanjuje se svakih ~4 godine tijekom “halving” događaja).
   • Također dobivaju naknade za transakcije uključene u blok.
4. Hashrate mreže
   • Hashrate predstavlja ukupnu računalnu snagu uključenu u rudarenje.
   • Trenutni hashrate Bitcoin mreže mjeri se u terahashima (TH/s) ili čak petahashima (PH/s).

---

Tehnički detalji rudarenja

1. Algoritam SHA-256
   • Ovaj algoritam generira hashove koji su jedinstveni za svaki blok.
   • Proces generiranja hashova zahtijeva značajnu računalnu snagu.
2. Blokovi i potvrde
   • Svaka transakcija mora biti uključena u blok i potvrđena od strane mreže.
   • Više potvrda (npr. 6) osigurava da je transakcija nepovratna.
3. Transakcijske naknade
   • Naknade se plaćaju rudarima za uključivanje transakcija u blokove.
   • Naknade variraju ovisno o opterećenju mreže.
4. Oprema za rudarenje
   • ASIC uređaji: Specijalizirani za Bitcoin rudarenje, osiguravaju najveću efikasnost.
   • GPU i CPU: Koriste se za rudarenje drugih kriptovaluta jer nisu konkurentni za Bitcoin.

---

Bitcoin mreže i tehnologije

Bitcoin mreža i njezina tehnologija kontinuirano se razvijaju kako bi odgovorili na izazove skalabilnosti i brzine transakcija, što je važno za široku primjenu ove digitalne valute. Jedan od najvažnijih unapređenja u Bitcoin ekosustavu je Lightning Network, skalabilno rješenje koje omogućuje brzo, jeftino i privatno slanje bitcoina. Lightning Network djeluje kao drugi sloj iznad glavne Bitcoin blockchain mreže, gdje korisnici mogu otvarati privatne kanale za transakcije koji se ne bilježe na blockchainu dok se kanal ne zatvori. Ovo omogućava brze mikrotransakcije s niskim naknadama, što je od esencijalne važnosti za širu primjenu bitcoina u svakodnevnim plaćanjima. Kad se kanal zatvori, finalna transakcija se bilježi na glavnom blockchainu, čime se smanjuje opterećenje mreže i poboljšava njezina skalabilnost.

Sidechains su još jedan važan tehnološki napredak koji omogućava stvaranje zasebnih blockchainova povezivanih s glavnim Bitcoin blockchainom. Ovi bočni lanci mogu imati različita pravila, konsenzuse i funkcionalnosti, omogućujući razvoj novih aplikacija i inovacija bez ugrožavanja sigurnosti i stabilnosti glavne mreže. Primjer takvog bočnog lanca je Liquid Network, koji omogućava brže transakcije s većim privatnostima, koristeći Bitcoin kao osnovnu imovinu.

SegWit (Segregated Witness) je promjena u protokolu koja omogućava veći broj transakcija po bloku, smanjujući veličinu svake transakcije uklanjanjem potpisanih podataka iz osnovnog bloka i premještanjem ih u posebnu strukturu podataka. Time se oslobađa prostor za više transakcija u svakom bloku, povećavajući učinkovitost mreže i smanjujući naknade za transakcije. Osim toga, SegWit također poboljšava sigurnost i omogućava jednostavnije implementiranje drugih tehnologija poput Lightning Network-a.

Uz ove tehnologije, tu je i Taproot, najnovija nadogradnja koja je poboljšala Bitcoinovu skriptnu sposobnost i privatnost transakcija. Taproot omogućava fleksibilnije i učinkovitije pametne ugovore, čime se proširuju mogućnosti Bitcoin mreže za složenije transakcije, dok istovremeno smanjuje veličinu i poboljšava privatnost.

Sve ove tehnologije omogućuju Bitcoin mreži da se razvija i prilagođava potrebama globalnog tržišta, smanjujući troškove, poboljšavajući privatnost i sigurnost, te omogućujući brže i učinkovitije transakcije. Korištenjem rješenja poput Lightning Network-a, sidechain-ova i SegWit-a, Bitcoin može podnijeti veći broj transakcija, čime se približava svojoj viziji kao globalno prihvaćeno sredstvo za plaćanje i pohranu vrijednosti.

1. Lightning Network Lightning Network je inovativno rješenje koje funkcionira kao “off-chain” mreža izgrađena na vrhu Bitcoin blockchaina. Cilj ove tehnologije je povećati skalabilnost Bitcoina smanjujući opterećenje glavnog blockchaina.
   • Kako funkcionira: Lightning Network koristi pametne ugovore kako bi omogućio otvaranje “plaćajnih kanala” između korisnika. Transakcije unutar tih kanala odvijaju se izvan glavnog lanca, ali krajnji saldo se bilježi na blockchainu kada se kanal zatvori.
   • Prednosti:
     • Omogućava praktično trenutačne transakcije.
     • Transakcijske naknade su minimalne jer nisu uključene u svaki blok.
     • Pruža mogućnost mikrotransakcija koje su neisplative na glavnom lancu zbog visokih naknada.
   • Primjena: Lightning Network je posebno koristan za aplikacije kao što su e-trgovina, plaćanja za digitalni sadržaj i donacije.
2. Sidechains Sidechains su dodatni blockchainovi povezani s glavnim Bitcoin blockchainom. Oni omogućuju eksperimentiranje s novim funkcionalnostima i tehnologijama bez utjecaja na sigurnost glavnog lanca.
   • Kako funkcioniraju: Korisnici mogu premjestiti Bitcoine s glavnog lanca na sidechain putem dvostrukih transakcija poznatih kao “pegging”. Ovi Bitcoini se tada mogu koristiti na sidechainu s različitim pravilima i protokolima.
   • Prednosti:
     • Omogućuju skalabilnost i prilagodljivost mreže.
     • Pružaju sigurno okruženje za razvoj i testiranje novih funkcionalnosti.
     • Mogu podržavati dodatne kriptovalute ili pametne ugovore.
3. SegWit (Segregated Witness) SegWit je nadogradnja Bitcoin protokola koja optimizira veličinu bloka uklanjanjem podataka o potpisima iz glavnog prostora bloka.
   • Kako funkcionira: Transakcijski podaci se dijele na dva dijela: osnovni podaci (adresat, pošiljatelj, iznos) i podaci o potpisu. Ovaj pristup povećava kapacitet bloka bez promjene njegove fizičke veličine.
   • Prednosti:
     • Više transakcija po bloku.
     • Smanjenje troškova transakcija.
     • Rješavanje problema fleksibilnosti transakcija (transaction malleability), što omogućuje razvoj Lightning Networka.

Kompatibilnost bitcoin mreža i tehnologija

Postoji razlika u Bitcoin adresama između osnovne Bitcoin mreže i tehnologija poput Lightning Network i drugih inovacija, a te adrese nisu potpuno kompatibilne, iako se u mnogim slučajevima mogu koristiti u međusobnim interakcijama uz određena pravila. Razlikuju se primarno zbog različitih načina na koje se transakcije obrađuju i gdje se pohranjuju podaci o transakcijama.

1. Bitcoin adrese na glavnoj mreži (Legacy, P2PKH i P2SH):
   • Legacy adrese (P2PKH) koriste standardne Bitcoin adrese koje počinju s brojkom “1” (npr. 1A1zP1eP5QGefi2DMPTfTL5SLmv7DivfNa). Ove adrese su povezane s osnovnim Bitcoin protokolom i koriste se za jednostavne transakcije između korisnika na mreži.
   • P2SH adrese (Pay-to-Script-Hash) počinju s brojem “3” i omogućuju slanje bitcoina na skripte koje nisu nužno samo osnovne adrese, poput multi-signature novčanika ili složenijih uvjeta transakcija.
2. Bech32 adrese (SegWit i Lightning):
   • Bech32 adrese počinju s “bc1” i korištene su za SegWit transakcije. SegWit smanjuje veličinu transakcije, povećavajući broj transakcija koje se mogu obraditi po bloku, te omogućava sigurno korištenje tehnologija poput Lightning Network-a. Bech32 je specifičan za Bitcoin i nije kompatibilan s tradicionalnim legacy adresama, no obično je moguće slati sredstva između legacy i Bech32 adresa putem odgovarajućih mehanizama konverzije.
3. Lightning Network adrese (Invoice format):
   • Adrese na Lightning Networku nisu iste kao na glavnoj Bitcoin mreži. Umjesto klasičnih adresa, Lightning koristi invoices (račune) koji uključuju jedinstvene identifikatore povezane s Lightning kanalima. Ove adrese obično izgledaju kao dugački niz znakova i uključuju informacije poput iznosa, uvjeta transakcije i roka trajanja. Lightning Network omogućuje transakcije izvan glavne Bitcoin blockchain mreže, koristeći posebnu tehnologiju koja zahtijeva drugačiji format adresa za rad.
4. Kompatibilnost:
   • Iako su Bitcoin adrese (legacy i SegWit) međusobno kompatibilne unutar glavne mreže, adrese korištene za Lightning Network nisu kompatibilne s njima u klasičnom smislu. To znači da Bitcoin transakcije ne mogu biti izravno poslani na Lightning adresu i obrnuto. Međutim, koristeći rješenja poput Bitcoin Lightning Payment Channels i swap mehanizme (kao što je Atomic Swap), moguće je prebacivati sredstva između tradicionalne Bitcoin mreže i Lightning Network-a.
   • Iako ove adrese nisu direktno kompatibilne, Lightning Network omogućava bolju integraciju s Bitcoin mrežom kroz međusobnu konverziju i plaćanja, što omogućava Bitcoin korisnicima da iskoriste prednosti oba sustava, i to bez potrebe za dodatnim posrednicima.

Zaključno, razlike u adresama između Bitcoin mreže i Lightning Network-a postoje, ali uz pomoć posebnih tehnologija i konverzije, moguće je koristiti oba sustava i omogućiti integraciju između njih, čime se proširuju mogućnosti za brže, jeftinije i učinkovitije transakcije.

---

Korištenje Bitcoina

Korištenje bitcoina omogućava korisnicima da šalju i primaju digitalnu imovinu putem decentralizirane mreže bez potrebe za posrednicima, poput banaka. Bitcoin transakcije su brzo izvedive, jeftine i omogućuju globalnu razmjenu novca bez geografskih ograničenja, što ga čini vrlo atraktivnim za međunarodne transfere. Kako bi korisnici upravljali svojim bitcoinima, potrebno im je koristiti bitcoin novčanik (wallet), koji može biti softverski, hardverski ili papirni. Bitcoin novčanik je alat koji pohranjuje privatne ključeve, ključne podatke za pristup i kontrolu nad bitcoinima na mreži. Privatni ključ je zapravo poput lozinke koja omogućuje korisniku da potpiše transakciju i dokaže da posjeduje određeni iznos bitcoina. S obzirom na to da bitcoini nisu fizički novac, novčanik je virtualno sredstvo za pohranu sredstava, koje može biti online, desktop, mobilno ili fizičko (hardverski novčanik poput Ledger ili Trezor uređaja). Softverski novčanici su najpristupačniji jer omogućuju brzo slanje i primanje bitcoina putem računala ili mobilnih telefona, dok su hardverski novčanici sigurniji jer pohranjuju privatne ključeve izvan mreže, čime se smanjuje rizik od hakiranja. Papirni novčanik je jednostavan oblik gdje su privatni i javni ključevi ispisani na fizičkom papiru, što je sigurno ako se pravilno čuva. Bitcoin novčanici omogućuju ne samo sigurno pohranjivanje bitcoina, već i jednostavno slanje i primanje transakcija putem javnih adresa, koje su ekvivalentne brojevima računa u tradicionalnom bankovnom sustavu. Korištenje bitcoina putem tih novčanika omogućuje veću slobodu u upravljanju financijama, jer ne ovisi o trećim stranama, već korisnici potpuno kontroliraju svoje transakcije i sredstva.

1. Bitcoin novčanici
   • Vrste novčanika:
     • Hardverski novčanici (Ledger, Trezor): Najsigurniji za pohranu Bitcoina.
     • Softverski novčanici (Electrum, Bitcoin Core): Pristupačni za svakodnevnu upotrebu.
     • Online novčanici (Blockchain.com): Pogodni za početnike, ali manje sigurni.
2. Instalacija Bitcoin Core
   • Bitcoin Core je službeni softver za upravljanje Bitcoin mrežom.
   • Zahtijeva preuzimanje cijelog blockchaina (trenutno preko 400 GB).
3. Electrum novčanik
   • Lagan i jednostavan za korištenje.
   • Ne zahtijeva preuzimanje cijelog blockchaina.
4. Plaćanje s Bitcoinom
   • Korisnik skenira QR kod ili unosi adresu primatelja.
   • Transakcija se šalje u mrežu i čeka potvrde.

---

Budućnost Bitcoina i kriptovaluta

Budućnost bitcoina i kriptovaluta općenito smatra se vrlo uzbudljivom, ali i neizvjesnom, jer tehnologija koja ih podržava brzo raste, a regulacija i prihvaćanje među mainstream korisnicima tek su u začetku. Bitcoin, kao pionir među kriptovalutama, već je stekao značajnu pozornost kao digitalno sredstvo koje omogućava decentralizirane financijske transakcije bez posrednika. Međutim, mnogi stručnjaci smatraju da će njegova uloga u budućnosti biti dvojaka: kao sredstvo očuvanja vrijednosti, poput digitalnog zlata, te kao način plačanja, iako su brzi i jeftini načini transakcija s Bitcoinom i dalje izazov zbog njegovih tehničkih ograničenja u skalabilnosti. Na tržištu kriptovaluta očekuje se da će se razvijati i druge inovacije poput pametnih ugovora (smart contracts), decentraliziranih financija (DeFi) i decentraliziranih aplikacija (dApps) koje omogućuju složenije transakcije i aplikacije bez posrednika, čime se proširuju mogućnosti i upotreba blockchain tehnologije. Osim toga, mnoge države razmatraju ili već implementiraju regulacije koje bi mogle oblikovati budućnost kriptovaluta, ali i omogućiti veću sigurnost za korisnike, čime bi se potencijalno smanjila volatilnost tržišta. S obzirom na sve ove promjene, budućnost bitcoina i kriptovaluta bit će oblikovana kako tehnološkim napretkom, tako i političkim i ekonomskim faktorima, te će vjerojatno igrati ključnu ulogu u budućem financijskom sustavu.

1. Institucionalno usvajanje
   • Sve više tvrtki i financijskih institucija uključuje Bitcoin u svoje portfelje.
2. Regulacija
   • Regulacija će igrati ključnu ulogu u daljnjem usvajanju Bitcoina.
3. Tehnički napredak
   • Razvoj novih rješenja poput Lightning Networka i sidechainova povećat će skalabilnost i efikasnost Bitcoina.
4. Ekološka održivost
   • Fokus na korištenje obnovljivih izvora energije za rudarenje.

Različitost tehnologija

Bitcoin mreža temelji se na blockchain tehnologiji, koja omogućava decentralizirano bilježenje svih transakcija na javnom digitalnom zapisniku. Blockchain je lanac blokova u kojem je svaki blok povezan s prethodnim putem kriptografskih potpisa, stvarajući nepovratnu i sigurnu povijest svih transakcija na mreži. Ovaj sustav ne zahtijeva centralizirani autoritet kao što su banke ili druge financijske institucije, jer svi čvorovi (računala) na mreži provode i verificiraju transakcije prema unaprijed definiranim pravilima konsenzusa. Bitcoin koristi algoritam pod nazivom Proof of Work (PoW), koji omogućava da samo validni čvorovi mogu dodavati nove blokove u blockchain. U procesu rudarenja, rudari koriste ogromnu računalnu snagu za rješavanje složenih matematičkih problema, a u zamjenu za to dobivaju nove bitcoine. Ova metoda omogućava sigurnost mreže, jer bi za promjenu podataka u prethodnim blokovima bilo potrebno ogromne računalne resurse.

Razlike u tehnologijama i mrežama među različitim kriptovalutama, uključujući Bitcoin, proizlaze iz korištenih algoritama konsenzusa, brzine transakcija i načina na koji se implementiraju sigurnosne mjere. Na primjer, Ethereum koristi sličnu tehnologiju blockchaina, ali se oslanja na pametne ugovore koji omogućuju stvaranje decentraliziranih aplikacija (dApps). Također, Ethereum je prešao na Proof of Stake (PoS) konsenzus, koji je energetski učinkovitiji u odnosu na Bitcoinov Proof of Work. Drugi altcoini poput Litecoina, Ripplea i Cardana koriste različite tehnološke pristupe, od bržih vremena blokova do različitih mehanizama za validaciju transakcija. Na primjer, Litecoin koristi brži algoritam za rudarenje, što omogućuje brže potvrde transakcija. Razlike među tim mrežama imaju velik utjecaj na brzinu, troškove i sigurnost transakcija, a svaka kriptovaluta ima svoje prednosti i specifičnosti u kontekstu svojih korisnika i aplikacija. U konačnici, Bitcoin ostaje najpoznatiji i najrasprostranjeniji, s ciljem očuvanja sigurnosti i stabilnosti mreže, dok se druge mreže razvijaju s različitim fokusima na skalabilnost i fleksibilnost.

Zaključak

Bitcoin ostaje pionir u svijetu kriptovaluta, simbolizirajući ne samo tehnološki napredak već i promjenu paradigme u poimanju novca, slobode i decentralizacije. Njegova sposobnost da funkcionira izvan okvira tradicionalnih financijskih sustava pokazala je potencijal blockchain tehnologije za sigurnost, transparentnost i otpornost. Iako se suočava s izazovima poput regulacija, energetskih zahtjeva rudarenja i volatilnosti tržišta, Bitcoin je dokazao svoju dugoročnu održivost, postajući sve popularniji među pojedincima, kompanijama i čak državama koje ga usvajaju kao sredstvo plaćanja ili imovinu.

Budućnost Bitcoina i drugih kriptovaluta obećava daljnji tehnološki napredak, poput šire primjene Lightning Networka i drugih inovacija koje poboljšavaju skalabilnost i učinkovitost. Kako svijest o decentraliziranim financijama (DeFi) raste, tako i mogućnosti za masovno usvajanje Bitcoina postaju sve realnije. Stručnjaci predviđaju da bi Bitcoin mogao postati globalna digitalna rezerva vrijednosti, slično zlatu, dok će daljnji razvoj regulacija osigurati veću sigurnost za korisnike. U ovom prijelaznom razdoblju, Bitcoin ostaje simbol financijske revolucije, obećavajući svijet u kojem su pojedinci vlasnici vlastitog bogatstva i slobode.

About The Author