molly9 
Što je Kartel?
U današnjem globalnom gospodarstvu često čujemo pojam kartel u kontekstu ekonomije, politike, pa čak i kriminala. Iako riječ ima negativnu konotaciju, njezino značenje ovisi o području u kojem se koristi. U ovom članku istražit ćemo što je kartel, koja je njegova definicija, kako nastaje, koje su vrste kartela te ćemo navesti povijesne i suvremene primjere iz različitih industrija i društvenih sfera.
Članak će također objasniti pravne i ekonomske posljedice kartela, kao i njihov utjecaj na tržište, društvo i međunarodne odnose.
Definicija kartela
Kartel je formalni ili neformalni dogovor između neovisnih poduzeća, organizacija ili skupina čiji je cilj kontrolirati tržište, ograničiti konkurenciju ili umjetno podizati cijene. Drugim riječima, kartel predstavlja suradnju konkurenata na način koji ide protiv pravila slobodnog tržišta.
Ključne karakteristike kartela:
- Sporazum između konkurenata – umjesto da se natječu, poduzeća se dogovaraju.
- Kontrola cijena – zajednički određuju cijene proizvoda ili usluga.
- Ograničavanje proizvodnje – dogovor o količinama kako bi se održala potražnja i visoka cijena.
- Podjela tržišta – konkurenti se dogovaraju koji će područje ili klijente tko opsluživati.
- Tajnost – karteli najčešće djeluju u tajnosti jer su protuzakoniti.
U pravnom smislu, karteli su oblik zabranjenog udruživanja poduzeća prema većini zakona o tržišnom natjecanju i antimonopolskih regulacija.
Povijest pojma kartel
Riječ kartel dolazi od talijanske riječi cartello, što znači ugovor ili pisani dogovor. U 19. stoljeću termin je korišten za opisivanje dogovora između poduzeća u Njemačkoj, a kasnije se proširio na međunarodnu ekonomiju.
U 20. stoljeću, s razvojem globalnog kapitalizma, karteli su postali sinonim za ekonomske udruge koje ograničavaju slobodno tržište, dok se u političkom i kriminalnom kontekstu termin proširio i na narko kartele i druge ilegalne organizacije.
Vrste kartela
Postoji nekoliko vrsta kartela, a razlikuju se prema svojoj funkciji i području djelovanja.
1. Ekonomski karteli
Ovo su najčešći karteli u gospodarstvu. Njihova svrha je ograničiti konkurenciju i maksimizirati profit kroz:
- fiksiranje cijena,
- podjelu tržišta,
- kontrolu proizvodnje.
Primjer: OPEC (Organizacija zemalja izvoznica nafte) često se spominje kao najpoznatiji ekonomski kartel jer koordinira cijene i količine nafte na svjetskom tržištu.
2. Politički karteli
Politički kartel nastaje kada se više političkih stranaka udruži radi zadržavanja moći ili kontrole nad parlamentom, resursima ili određenim društvenim segmentom.
Primjer: suradnja velikih stranaka u nekim europskim državama kako bi ograničile ulazak manjih stranaka u vlast.
3. Kriminalni karteli
Najpoznatiji oblik u javnosti. Narko karteli, posebno u Latinskoj Americi, kontroliraju proizvodnju i distribuciju droga na svjetskom tržištu. Oni funkcioniraju poput multinacionalnih kompanija, ali koriste nasilje, korupciju i ilegalne metode.
Primjeri: Medellín kartel i Sinaloa kartel.
4. Profesionalni karteli
Nastaju u određenim profesijama ili zanimanjima kada se članovi dogovaraju o cijenama usluga ili ograničavanju konkurencije.
Primjer: udruženja odvjetnika ili liječnika koja postavljaju minimalne cijene usluga.
Zašto nastaju karteli?
Postoji nekoliko razloga zašto poduzeća ili skupine ulaze u kartelske dogovore:
- Maksimalizacija profita – kontrolom cijena i proizvodnje lakše je ostvariti veće profite.
- Smanjivanje rizika – dogovorom se smanjuje neizvjesnost tržišta.
- Eliminacija konkurencije – kartel oslabljuje ili uništava male konkurente.
- Politička moć – karteli često lobiraju i korumpiraju institucije kako bi očuvali svoj položaj.
Posljedice kartela
Iako karteli donose korist njihovim članovima, posljedice za društvo i gospodarstvo su uglavnom negativne.
Negativne posljedice:
- Više cijene – potrošači plaćaju skuplje proizvode i usluge.
- Manja inovativnost – poduzeća nemaju poticaj za inovacije jer nema prave konkurencije.
- Monopolizacija – mali igrači nestaju s tržišta.
- Korupcija i kriminal – karteli često koriste ilegalne metode.
Pozitivne posljedice (rijetko naglašene):
- Stabilizacija tržišta u nekim industrijama (npr. energija).
- Privremeno očuvanje radnih mjesta kroz koordinaciju.
Primjeri poznatih kartela
1. OPEC – naftni kartel
Organizacija zemalja izvoznica nafte osnovana je 1960. godine i često se opisuje kao ekonomski kartel jer koordinira cijene nafte. Iako formalno nije protuzakonita, njezino djelovanje često ima ogroman globalni utjecaj.
2. Narko karteli u Latinskoj Americi
- Medellín kartel (Kolumbija) – pod vodstvom Pabla Escobara bio je jedan od najmoćnijih kriminalnih kartela 80-ih godina.
- Sinaloa kartel (Meksiko) – jedan od najvećih suvremenih narko kartela, poznat po vođi Joaquínu “El Chapu” Guzmánu.
3. Kartel proizvođača vitamina
U 1990-ima više multinacionalnih kompanija, uključujući švicarski Roche, sudjelovalo je u dogovoru o cijenama vitamina. Kazne su dosegle milijarde dolara.
4. Karteli u automobilskoj industriji
Europski proizvođači automobila (Daimler, Volkswagen, BMW) u više navrata su bili optuženi za kartelske dogovore o tehnologijama i cijenama.
5. Kartel cementne industrije
U mnogim državama, uključujući Hrvatsku, postojale su sumnje i istrage o dogovorima proizvođača cementa oko cijena i podjele tržišta.
Karteli i zakon
Većina država ima antimonopolske zakone koji strogo zabranjuju kartelske dogovore. U Europskoj uniji, Europska komisija redovito istražuje i kažnjava kartelske aktivnosti.
Primjer: 2016. godine Komisija je kaznila nekoliko proizvođača kamiona (MAN, Volvo/Renault, Daimler, Iveco i Scania) s ukupno 2,9 milijardi eura zbog dogovora o cijenama i prijenosu troškova tehnologije smanjenja emisija.
U SAD-u, karteli se tretiraju kao teški prekršaji prema Sherman Antitrust Act-u (1890.).
Kako se otkrivaju karteli?
Otkrivanje kartela nije lako jer su oni često tajni. Međutim, koriste se sljedeće metode:
- Prijave zviždača – zaposlenici ili sudionici kartela otkrivaju informacije.
- Leniency programi – tvrtke koje prve prijave kartel često dobiju smanjene kazne.
- Forenzička analiza tržišta – neuobičajene cijene ili obrasci prodaje otkrivaju dogovor.
- Policijske istrage i prisluškivanja – posebno kod kriminalnih kartela.
Karteli u Hrvatskoj
I u Hrvatskoj su zabilježeni slučajevi kartela, osobito u sektorima građevine, energetike i distribucije. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) vodi istrage i izriče kazne tvrtkama koje krše pravila.
Primjeri:
- Kartel osiguravajućih kuća – dogovori o minimalnim cijenama polica.
- Karteli u građevinarstvu – podjela poslova i natječaja.
Zaključak
Karteli su kompleksan fenomen koji se pojavljuje u različitim područjima – od ekonomije do kriminala. Iako članovima donose ogromne profite i moć, za društvo i gospodarstvo predstavljaju ozbiljan problem jer narušavaju slobodno tržište, povećavaju cijene i smanjuju inovacije.
Bilo da govorimo o OPEC-u kao ekonomskom kartelu, narko kartelima Latinske Amerike, ili o industrijskim kartelima u Europi, jedno je jasno – karteli su globalni fenomen koji traži stalnu kontrolu i borbu protiv njihovih negativnih posljedica.
Razumijevanje pojma kartel važno je kako bismo shvatili dinamiku tržišta, ali i opasnosti koje proizlaze iz tajnih dogovora moćnih skupina.
