molly9 
Bijeli glavati kupus (lat. Brassica oleracea var. capitata f. alba) jedna je od najstarijih i najraširenijih povrtnih kultura na svijetu. Svojom hranjivom vrijednošću, dugom povijesti uzgoja i kulinarskom svestranošću, bijeli kupus zauzima posebno mjesto u domaćim i međunarodnim kuhinjama. Ovaj vodič obuhvaća sve aspekte bijelog kupusa: od povijesti i botaničkog opisa, preko nutritivnih svojstava i zdravstvenih prednosti, do uzgoja, berbe, skladištenja i receptura.
Povijest bijelog kupusa
Bijeli kupus ima povijest dugu nekoliko tisućljeća. Smatra se da su ga prvi kultivirali narodi srednje i jugoistočne Europe, dok su ga Rimljani proširili po cijelom Mediteranu. Tijekom srednjeg vijeka, bijeli kupus postao je osnovna hrana u mnogim europskim zemljama, zahvaljujući svojoj izdržljivosti, dugotrajnosti skladištenja i nutritivnoj vrijednosti.
U Hrvatskoj je bijeli kupus tradicionalna povrtna kultura koja se koristi u pripremi kiselog kupusa, variva, salata i mnogih drugih jela. Njegova sposobnost da preživi hladne zime i da se dugo skladišti čini ga idealnim zimskim povrćem.
Botanički opis bijelog kupusa
Bijeli kupus pripada porodici Brassicaceae, zajedno s keljem, brokulom, prokulicama i crvenim kupusom. Glavica bijelog kupusa čvrsta je, gusto složena i obično svijetlozelene do gotovo bijele boje.
- Težina glavice: obično 1–3 kg, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja
- Listovi: glatki ili blago naborani, bogati vlaknima i hranjivim tvarima
- Korijen: snažan i duboko ukorijenjen, što omogućuje upijanje hranjivih tvari iz tla
Bijeli kupus je vrlo prilagodljiv povrtni usjev, otporan na niske temperature i pogodan za različite klimatske uvjete.
Nutritivne vrijednosti bijelog kupusa
Bijeli kupus je niskokaloričan, bogat vitaminima i mineralima, a istovremeno izuzetno svestran u prehrani. 100 grama sirovog bijelog kupusa sadrži:
- Kalorije: 25 kcal
- Ugljikohidrati: 6 g
- Vlakna: 2,5 g
- Proteini: 1,3 g
- Masti: 0,1 g
- Vitamin C: 36 mg (60% dnevne preporučene doze)
- Vitamin K: 76 μg
- Folna kiselina: 43 μg
- Minerali: kalij 170 mg, kalcij 40 mg, željezo 0,5 mg
Bijeli kupus sadrži i glukozinolate, biljne spojeve s potencijalnim antikancerogenim djelovanjem, te antioksidanse koji podržavaju imunološki sustav i zdravlje srca.
Zdravstvene prednosti bijelog kupusa
Redovita konzumacija bijelog kupusa donosi brojne zdravstvene koristi:
- Jačanje imunološkog sustava – vitamin C i antioksidansi pomažu organizmu u borbi protiv infekcija.
- Poboljšanje probave – vlakna u kupusu potiču probavu, sprječavaju zatvor i pomažu održati zdravu crijevnu mikrofloru.
- Prevencija bolesti srca – spojevi u kupusu pomažu u smanjenju upala i regulaciji krvnog tlaka.
- Antikancerogeno djelovanje – glukozinolate istražuju znanstvenici zbog njihove uloge u prevenciji raka.
- Podrška mršavljenju – niskokaloričan, a bogat vlaknima, bijeli kupus idealan je za dijete i održavanje zdrave tjelesne mase.
Uzgoj bijelog kupusa
Bijeli glavati kupus i crveni kupus imaju slične uvjete sadnje, ali vrijeme sadnje ovisi o tome želite li ranu, srednju ili kasnu berbu. Evo detalja:
1. Sadnja iz sjemena (rasad)
- Rano proljeće (ranac sezona): sjeme se sije u zaštićene prostore ili plastenike od veljače do ožujka. Rasad se presađuje u vrt kada prođu najveće hladnoće i kada tlo postane obradivo (obično ožujak – travanj).
- Ljeto (srednja sezona): sjeme se može sijati od travnja do lipnja, za berbu u kasno ljeto ili jesen.
- Jesen/zima (kasna sezona): kasno sijanje za skladištenje u hladnim prostorima moguće je od srpnja do kolovoza. Rasad se presađuje u vrt ili otvoreno tlo tijekom kolovoza.
2. Izravna sjetva u vrt
- Rana sezona: ožujak – travanj, kada tlo postane obradivo.
- Srednja sezona: svibanj – lipanj, za berbu u jesen.
- Kasna sezona: srpanj – kolovoz, za skladištenje preko zime.
3. Optimalni uvjeti
- Tlo: bogato humusom, dobro drenirano, pH 6–7.
- Razmak sadnje: 40–50 cm između biljaka, 60–70 cm između redova.
- Temperatura klijanja: 15–22 °C
- Temperatura rasta glavice: 16–18 °C
Bijeli kupus je relativno jednostavan za uzgoj, ali zahtijeva određene uvjete za optimalan rast:
1. Odabir sorte
Najčešće sorte bijelog kupusa uključuju:
- Golden Acre – rana sorta pogodna za svježu potrošnju.
- Late Flat Dutch – kasna sorta, idealna za skladištenje.
- January King – sorta otpornija na hladnoću, pogodna za zimski uzgoj.
2. Sadnja
Bijeli kupus najbolje uspijeva u umjerenim klimatskim uvjetima. Sjetva se može obaviti izravno u vrt ili preko rasada. Optimalna temperatura za klijanje je 15–22 °C, dok glavice najbolje razvijaju pri 16–18 °C.
- Razmak između sadnica: 40–50 cm
- Dubina sjetve: 1–2 cm za sjetvu izravno u zemlju
- Tlo: bogato organskim tvarima, dobro drenirano, pH 6–7
3. Njega i zalijevanje
Bijeli kupus zahtijeva redovito zalijevanje, osobito tijekom formiranja glavice. Prihrana organskim gnojivima ili tekućim biljnih preparatima potiče zdrav rast i otpornost na bolesti.
4. Bolesti i štetnici
Najčešći problemi kod bijelog kupusa uključuju:
- Kupusna buha (Phyllotreta spp.) – oštećuje lišće.
- Kupusni moljac (Mamestra brassicae) – gusjenice koje se hrane lišćem.
- Plamenjača i bakterijske bolesti – sprječavaju se pravilnim razmakom sadnica i dobrom ventilacijom.
Berba i skladištenje
Bijeli kupus se bere kada glavica postane čvrsta i gusto složena. Vrijeme od sjetve do berbe varira između 70 i 120 dana, ovisno o sorti i uvjetima rasta.
- Berba: nožem odrežite glavicu uz korijen, uklonite vanjske oštećene listove.
- Skladištenje: bijeli kupus može se čuvati u hladnjaku pri 0–4 °C do 2 mjeseca. Za dulje skladištenje koristi se fermentacija u obliku kiselog kupusa.
Bijeli kupus u kulinarstvu
Bijeli kupus je iznimno svestran u kuhinji i može se koristiti sirov, fermentiran, kuhan, pirjan ili pečen.
1. Sirova salata
Najpoznatija je salata od bijelog kupusa s mrkvom i maslinovim uljem, kao prilog ili lagani međuobrok.
2. Kiseli kupus
Fermentirani bijeli kupus bogat je probioticima i odličan za zdravlje crijeva. Recept:
- 1 kg bijelog kupusa
- 20 g soli
- 1 žličica sjemenki kima ili korijandera (po želji)
Nasjeckajte kupus, posolite i ostavite da odstoji nekoliko sati. Zatim ga utisnite u steriliziranu posudu i pokrijte. Ostavite 5–10 dana na sobnoj temperaturi da započne fermentacija.
3. Kuhani i pirjani kupus
Bijeli kupus se često koristi u pripremi variva, gulaša i pirjanih jela, često u kombinaciji s krumpirom, mrkvom, lukom i začinima poput lovora i crnog papra.
4. Juhe i variva
Kupus je sastavni dio klasičnih jela poput sarme ili kupusne juhe, gdje daje bogat okus i hranjivost.
Zanimljivosti o bijelom kupusu
- Bijeli kupus je osnovna zimska povrtna kultura u mnogim zemljama, zahvaljujući sposobnosti dugotrajnog skladištenja.
- Fermentacija bijelog kupusa povećava razinu vitamina B i C, te stvara probiotike korisne za crijevnu mikrofloru.
- Glukozinolate u kupusu povezuju se s potencijalnom prevencijom raka, osobito u probavnom sustavu.
Zaključak
Bijeli glavati kupus je hranjiva, svestrana i povijesno značajna povrtna kultura. Njegove zdravstvene prednosti uključuju jačanje imunološkog sustava, poboljšanje probave, prevenciju bolesti srca i potencijalnu antikancerogenu zaštitu. Uz pravilnu njegu, zalijevanje i zaštitu od bolesti, bijeli kupus daje bogate glavice koje se mogu koristiti sirove, fermentirane ili kuhane. Za svakoga tko želi obogatiti prehranu zdravim povrćem, bijeli kupus je nezaobilazna opcija.
