molly9 
Bijela repa (prava repa) (Brassica rapa var. rapa) jedno je od najstarijih europskih korjenastih povrća i važan dio prehrambene tradicije mnogih naroda. Iako ponekad skromna i potcijenjena, repa je kroz povijest bila ključna namirnica tijekom zimskih mjeseci, zahvaljujući svojoj izdržljivosti, dugotrajnom skladištenju i bogatom nutritivnom profilu. Danas se vraća u fokus moderne kuhinje, osobito među onima koji teže zdravijoj prehrani, fermentiranim jelima i lokalno uzgojenom povrću.
U nastavku slijedi detaljan, sveobuhvatan vodič o bijeloj repi — od povijesti i botanike, preko pregleda sorti, pa sve do uzgoja, zdravlja i kulinarske primjene.
Povijest i porijeklo bijele repe
Bijela repa jedna je od najstarijih uzgajanih biljaka na svijetu. Arheološki nalazi pokazuju da se koristila još u prapovijesti, dok zapisi iz antičke Grčke i Rima potvrđuju da je bila široko rasprostranjena u mediteranskom području.
Repa u antici
- Grci su je cijenili kao hranu za običan narod, ali i kao ljekovitu biljku.
- Rimljani su je pripremali kuhanjem, kiseljenjem i pečenjem.
- Plinije Stariji opisuje repu kao “najvredniju biljku za preživljavanje zime”.
U Srednjem vijeku repa postaje nezaobilazna u europskim vrtovima. Prije dolaska krumpira u Europu (16.–17. stoljeće), repa je bila glavni izvor ugljikohidrata tijekom zime.
Repa na Balkanu
Na Balkanu, uključujući Hrvatsku, repa je stoljećima bila osnovna namirnica. U ruralnim područjima posebno se kisela repa koristila kao zimnica — uz kiselog kupusa jedan od najvažnijih fermentiranih pripravaka.
Botaničke karakteristike
Bijela repa pripada porodici Brassicaceae, istoj porodici kao:
- kupus
- kelj
- rotkva
- brokula
- koraba
To objašnjava sličan okus — blago zemljast, ponekad pikantan, s karakterističnim aromama sumpornih spojeva.
Građa biljke
- Korijen: najčešće bijel, kremast ili žućkast, okrugao ili valjkast.
- Listovi: široki, naborani, jestivi (poznati kao “repaš” ili “vrhovi repe”).
- Stabljika: uspravna, može biti duga do 40–60 cm.
- Cvijet: žut, tipičan za kupusnjače.
Repa je dvogodišnja biljka, ali se uzgaja kao jednogodišnja — konzumira se korijen prve godine.
Sorte bijele repe
Iako se u govoru kaže samo “repa”, postoji više desetaka sorti, a svaka ima različit okus, boju, oblik i namjenu. Najpoznatije sorte bijele repe uključuju:
1. Klasična bijela repa
- Najčešća u Hrvatskoj
- Okrugla, bijela izvana i iznutra
- Idealan izbor za kiseljenje
2. Polubijele i žućkaste sorte
- Imaju kremasto-žuti ili blago zlatni ton
- Okus je nešto slađi
- Često se koriste kuhane ili pečene
3. Duguljaste sorte (valjkaste)
- Produženi, cilindrični oblik
- Manje drvenaste
- Lako se režu u trakice
4. Salatne sorte
- Uzgojene za svježu konzumaciju
- Blažeg okusa
- Mogu se ribati kao svježa salata
5. Listne sorte (turnip greens)
- Uzgajaju se zbog lišća
- U Hrvatskoj manje popularne, ali nutritivno vrlo vrijedne
Svaka sorta ima svoje specifičnosti u uzgoju i kulinarstvu, ali u svakodnevnoj uporabi obično se misli na tradicionalnu okruglu bijelu repu.
Nutritivna vrijednost i zdravstvene prednosti
Bijela repa je jedno od najzdravijih povrća, posebno zimi kada tijelu trebaju vitamini, minerali i probiotici (kod kiseljene repe).
Nutritivne vrijednosti (100 g sirove repe)
- Kalorije: 28 kcal
- Ugljikohidrati: ~6 g
- Vlakna: ~2 g
- Vitamin C: 35–40% dnevne potrebe
- Folati
- Kalij
- Kalcij
- Mangan
Zdravstvene prednosti
1. Jača imunitet
Vitamin C i antioksidansi čine repu odličnom za zaštitu od infekcija.
2. Poboljšava probavu
Vlakna potiču rad crijeva, a kisela repa djeluje kao prirodni probiotik.
3. Regulira težinu
Niskokalorična, zasitna i pogodna za vegetarijanske i veganske dijete.
4. Podržava zdravlje srca
Kalij regulira krvni tlak, vlakna smanjuju kolesterol.
5. Čisti organizam
Sumporni spojevi stimuliraju jetru i prirodne detoks procese.
6. Antiupalno djelovanje
Izoflavonoidi i glukozinolati smanjuju upalne procese u tijelu.
Uzgoj bijele repe — kompletan vodič
Repa je među najlakšim povrtnicama za uzgoj, otporna na hladnoću, bolesti i štetnike. Zato je idealna za početnike, ali i za iskusne vrtlara koji žele sigurnu zimsku kulturu.
Uvjeti za uzgoj
Tlo
- najbolje: rastresito, pjeskovito-glinasto
- pH: 6.0–7.5
- ne voli svježe pognojeno stajsko gnojivo
Lokacija
- sunčano ili polusjenovito
- izbjegavati lokacije gdje su prethodno rasle kupusnjače
Sjetva
Repa se sije direktno na otvoreno.
Termini sjetve
- Proljetna sjetva: ožujak–travanj
- Ljetna sjetva: lipanj–srpanj
- Jesenska sjetva: kolovoz (najbolja za zimnicu)
Razmak
- između redova: 25–30 cm
- prorjeđivanje u redovima: 8–12 cm
Njega tijekom vegetacije
Zalijevanje
Moderate — voli vlagu, ali ne podnosi stajaću vodu.
Prihrana
Minimalna. Repa preferira skromnije uvjete.
Plijevljenje i okopavanje
Redovito uklanjanje korova pomaže boljem razvoju.
Bolesti i štetnici
Repa je generalno izdržljiva, ali može biti pogođena:
- kupusnom buhom
- kupusnom muhom
- pepelnicom
- truleži ako je tlo previše mokro
Preventiva:
- plodored
- izbjegavanje svježeg stajnjaka
- sadnja u dobro drenirano tlo
Berba i skladištenje
Repa se može brati već 40–60 dana od sjetve, ovisno o sorti.
Za zimnicu se bere u jesen kad korijen:
- naraste 6–10 cm
- dobije punu aromu
- listovi počnu žutjeti
Skladištenje
- na hladnom: 0–4 °C
- u pijesku ili drvenim kašetama
- trajnost: 3–5 mjeseci
Kisela repa, naravno, može trajati mnogo dulje.
Kiseljenje bijele repe – tradicionalna zimnica
Kisela repa najvažniji je oblik zimnice od repe. Proces je jednostavan:
Osnovni postupak
- Repa se očisti i nariba.
- Žari se i soli.
- Tlači se u posudu ili bačvu.
- Prekriva vodom koju sama pusti.
- Fermentira 2–3 tjedna na sobnoj temperaturi.
Fermentacija
Mlijčnokiselinske bakterije stvaraju:
- kiseli okus
- probiotike
- dugotrajnu stabilnost
- bogatu aromu
Kisela repa koristi se u varivima, juhama, s grahom, u zagorskom “jota” stilu i mnogim drugim jelima.
Kulinarska upotreba bijele repe
Repa je iznimno svestrana. Može se:
- kuhati
- peći
- pirjati
- ribati sirova
- fermentirati
- koristiti lišće
1. Sirova repa
Blaže sorte odlične su za:
- salate
- carpaccio
- smoothieje (u malim količinama radi intenzivnog okusa)
2. Kuhana repa
Primjena:
- variva
- juhe
- jela s krumpirom
- pire od repe (neočekivano ukusno)
3. Pečena repa
Pečenjem postaje slatka i orašasta, idealna kao:
- prilog
- sastojak buddha bowlova
- baza za pečene zimske salate
4. Kisela repa
Najpoznatija tradicionalna jela:
- repa s grahom
- varivo od kisele repe
- repa sa zapečenim krumpirom
- zimske juhe
5. Lišće repe
Listovi su bogati vitaminima A, C i K. Mogu se:
- pirjati kao špinat
- dodati u juhe
- pripremiti na wok način
Zašto je bijela repa danas sve popularnija?
U modernoj prehrani repa doživljava povratak. Razlozi:
1. Nutritivnost i niske kalorije
Idealan izbor za vegane, vegetarijance i sve koji žele zdrave, sezonske obroke.
2. Fermentacija kao trend
Kisela repa sve se više vraća kao probiotik domaće kuhinje.
3. Klimatska otpornost
Otporna na hladnoću i sušu — idealna za klimatski promjenjive sezone.
4. Lokalna i sezonska hrana
Repa se savršeno uklapa u filozofiju lokalne proizvodnje, malih vrtova i održive prehrane.
5. Raznolikost u kuhinji
Od salata do variva, od wokova do pečenih jela — repa je neočekivano fleksibilna.
Zanimljivosti o repi
- U starom Rimu repa je bila simbol jednostavnosti i izdržljivosti.
- U srednjovjekovnoj Europi koristila se kao lijek protiv prehlade i probavnih tegoba.
- U Njemačkoj i Austriji postoje festivali posvećeni repi (Rübenfest).
- Repa se često navodi kao “zaboravljeno povrće” koje se vraća u modu.
Zaključak
Bijela repa je skromna, ali izuzetno vrijedna biljka s bogatom povijesti i velikom budućnošću. Nutritivno je snažna, kulinarski raznolika, jednostavna za uzgoj i idealna za zimske mjesece. Bilo da je koristite kao zimnicu, u varivu, salati ili pečenom obliku, repa je povrće koje zaslužuje više pažnje.
