Brassica Rapa var. Rapa vs Beta Vulgaris – Sve Što Trebate Znati o Različitim Vrstama Repe
molly9
4 min read
Uvod
Repa je jedno od najpoznatijih povrća na svijetu, no možda niste znali da postoje dvije potpuno različite vrste koje nazivamo “repom”: Brassica rapa var. rapa (prava repa) i Beta vulgaris (crvena repa, šećerna repa i blitva). Iako obje pripadaju porodici povrća i imaju sličan naziv, ove biljke su genetski i botanički različite, što utječe na njihov izgled, okus, nutritivne vrijednosti i primjenu.
U ovom članku detaljno ćemo objasniti razlike i sličnosti između ovih dviju biljaka, usporediti sorte, nutritivne vrijednosti, način uzgoja, te kulinarsku i industrijsku primjenu.
Pogledajte članak o repi (beta vulgaris) https://limun.com.hr/2025/11/repa-vodic-za-sadnju-uzgoj-nutritivne-vrijednosti-i-pripremu/
Pogledajte i članak o pravoj repi (brassica rapa var. rapa) https://limun.com.hr/2025/11/brassica-rapa-var-rapa-prava-repa-povijest-uzgoj-nutritivne-vrijednosti-i-primjena/
Šećerna repa: https://limun.com.hr/2025/11/secerna-repa-povijest-uzgoj-sorte-i-primjena-u-prehrani-i-industriji/
Članak o vrstama repe: https://limun.com.hr/2025/11/vrste-i-sorte-repe-vodic-za-sadnju-uzgoj-i-kulinarsku-upotrebu/
1. Taksonomska klasifikacija
Brassica rapa var. rapa (prava repa)
- Kraljevstvo: Plantae
- Porodica: Brassicaceae (kupusnjače)
- Rod: Brassica
- Vrsta: Brassica rapa
- Varijetet: var. rapa
Ova vrsta pripada kupusnjačama, istoj porodici kao kelj, raštika i kupus. Uzgaja se zbog zadebljalog korijena i lisnatih dijelova, a često se koristi u ljudskoj prehrani i stočnoj ishrani.
Beta vulgaris (crvena i šećerna repa, blitva)
- Kraljevstvo: Plantae
- Porodica: Amaranthaceae (amarantovke)
- Rod: Beta
- Vrsta: Beta vulgaris
- Varijeteti: crvena repa, šećerna repa, blitva
Ova vrsta pripada amarantovkama, a njena upotreba varira ovisno o varijetetu – crvena repa se koristi u kulinarstvu, šećerna repa u industrijskoj proizvodnji šećera, a blitva zbog lisnatih dijelova.
Zaključak: Iako naziv “repa” sugerira sličnost, ove dvije biljke su genetski različite i pripadaju različitim biljnim porodicama.
2. Povijest i podrijetlo
Brassica rapa var. rapa
- Potječe iz središnje Azije, a u Europu je stigla još u brončano doba.
- Prvi pisani zapisi nalaze se u starom Rimu i Grčkoj, gdje se koristila i korijen i list.
- Tijekom srednjeg vijeka bila je ključna hrana u kontinentalnoj Europi, osobito tijekom zime.
Beta vulgaris
- Podrijetlom iz sjevernog Sredozemlja, u Europu je uvedena u ranom srednjem vijeku.
- Crvena repa i blitva bile su važna povrtna kultura u mediteranskim zemljama.
- Šećerna repa razvijena je u 18. stoljeću u Njemačkoj za industrijsku proizvodnju šećera.
3. Izgled i struktura biljke
| Osobina | Brassica rapa var. rapa | Beta vulgaris |
|---|---|---|
| Korijen | Zadebljali, okrugli ili duguljasti | Crveni ili bijeli, mesnati (šećerna i crvena repa) |
| Listovi | Lisnati, često slični raštiki | Blitva: lisnato povrće, crvena/šećerna: list manji ili nevažan |
| Boja | Bijela, ljubičasta, ružičasta | Crvena, bijela, zelena (blitva) |
| Primarna namjena | Korijen i listovi | Varira: šećerna repa – šećer; crvena repa – korijen za jelo; blitva – lisnati dio |
Zaključak: Brassica rapa var. rapa se uzgaja zbog kombinacije korijena i listova, dok se Beta vulgaris specijalizirala prema varijetetu za različite namjene.
4. Okus i nutritivne vrijednosti
Brassica rapa var. rapa
- Okus: sladak, blag, blago povrtnasti
- Nutritivni sastav (100 g sirove repe):
- Kalorije: 40–45 kcal
- Ugljikohidrati: 9 g
- Vlakna: 2–3 g
- Vitamini: C, B6, folna kiselina
- Minerali: kalij, magnezij, fosfor, željezo
- Zdravstvene koristi: poboljšava probavu, jača imunitet, antioksidativno djelovanje
Beta vulgaris
- Okus: crvena repa – sladak i zemljast; blitva – blago gorak; šećerna repa – sladak korijen
- Nutritivni sastav (100 g crvene repe):
- Kalorije: 43 kcal
- Ugljikohidrati: 10 g (uglavnom prirodni šećeri)
- Vlakna: 2–3 g
- Vitamini: C, folna kiselina, B6
- Minerali: kalij, magnezij, mangan
- Zdravstvene koristi: podrška probavi, antioksidansi, detoksikacija krvi
Zaključak: Brassica rapa var. rapa ima blaži okus i koristi se za različite kuhinjske pripreme, dok Beta vulgaris varira prema namjeni – crvena repa za jelo, šećerna repa za industriju, blitva za listove.
5. Sadnja i uzgoj
Brassica rapa var. rapa
- Brzi rast, tolerira hladnije klime
- Sadnja: ožujak – svibanj ili kolovoz – rujan za zimsku berbu
- Razmak biljaka: 8–10 cm, redovi: 30–40 cm
- Njega: redovito zalijevanje, organska prihrana, malčiranje
- Bolesti i štetnici: lisne uši, gusjenice, plamenjača
Beta vulgaris
- Crvena repa: srednji period rasta, umjerena klima
- Šećerna repa: dulji vegetativni period, zahtijeva više vode
- Blitva: toplija klima, listovi glavni dio
- Razmak i njega slični Brassica rapa, ali prilagođeni sortama
6. Kulinarska i industrijska primjena
Brassica rapa var. rapa
- Sirova: salate, smoothie
- Kuhana: variva, juhe, pečeno povrće
- Listovi: kuhani, pirjani, u varivima
- Stočna hrana: mladi listovi i manji korijen
- Zelena gnojidba: obogaćuje tlo dušikom i organskom masom
Beta vulgaris
- Crvena repa: kuhana, pečena, salate, sokovi
- Šećerna repa: industrijska proizvodnja šećera
- Blitva: kuhani listovi, variva, smoothie
- Stočna hrana: pulpa nakon ekstrakcije šećera
7. Usporedna tablica Brassica rapa var. rapa vs Beta vulgaris
| Osobina | Brassica rapa var. rapa | Beta vulgaris |
|---|---|---|
| Porodica | Brassicaceae | Amaranthaceae |
| Primarni dio | Korijen + list | Ovisno o varijetetu |
| Okus | Blag, sladak | Varira: sladak, zemljast, gorak |
| Uzgoj | Brz rast, hladnije klime | Varira po sorti, šećerna repa – dug period rasta |
| Kulinarska upotreba | Variva, pečeno, salate | Crvena repa – jelo; šećerna – šećer; blitva – listovi |
| Stočna hrana | Moguće | Pulpa (šećerna repa) |
| Povijest | Stari kontinent, brončano doba | Mediteran, srednji vijek; industrijska šećerna repa 18. stoljeće |
8. Zaključak
Iako naziv “repa” može zbuniti, Brassica rapa var. rapa i Beta vulgaris su dvije potpuno različite biljke. Prava repa je kupusnjača, uzgaja se zbog korijena i listova, lako se uzgaja i ima blaži okus. Beta vulgaris pripada amarantovkama, s različitim varijetetima za industrijsku ili kulinarsku upotrebu.
Za vrtlara ili kuhara, razumijevanje razlika omogućuje bolji izbor biljke prema klimatskim uvjetima, dostupnoj hrani i kulinarskoj svrsi. Istovremeno, obje biljke pružaju nutritivne prednosti, mogu se koristiti u stočnoj prehrani i doprinose održivom uzgoju u vrtu.
