Blockchain: Forkovi u Kriptovalutama i 51% Napad

Kriptovalute su izgrađene na inovativnoj tehnologiji blockchaina koja nudi decentralizaciju, sigurnost i transparentnost. No, blockchain nije nepromjenjiv. U određenim situacijama, može doći do promjena kroz proces zvan fork, ili, u iznimnim slučajevima, kroz zloglasni 51% napad. U ovom članku, detaljno ćemo objasniti što su točno forkovi u kriptovalutama, kako funkcioniraju, zašto se događaju te kako se blockchain može promijeniti pomoću 51% napada.

Što je Fork u Kriptovalutama?

U kontekstu kriptovaluta, fork (vilica) označava promjenu u protokolu blockchain mreže, što rezultira stvaranjem dvije odvojene verzije blockchaina. Forkovi su važni jer omogućavaju nadogradnje, rješavanje grešaka i implementaciju novih značajki u mreži. Međutim, oni mogu dovesti i do nesuglasica unutar zajednice, što rezultira trajnom podjelom mreže.

Postoje dva glavna tipa forkova: soft fork i hard fork.

Soft Fork

Soft fork je promjena u protokolu blockchaina koja je unatrag kompatibilna. To znači da svi sudionici u mreži, uključujući i one koji nisu nadogradili svoj softver, mogu i dalje verificirati transakcije. Soft forkovi su obično manje kontroverzni jer ne zahtijevaju da svi rudari i čvorovi odmah prihvate promjenu.

Primjer soft forka je Segregated Witness (SegWit) na Bitcoin mreži, koji je uveden kako bi poboljšao skalabilnost mreže i smanjio naknade za transakcije. Ovaj soft fork je bio neobavezan, no mnogi rudari i korisnici su ga implementirali zbog prednosti koje je donio.

Hard Fork

Hard fork je mnogo radikalniji oblik promjene u blockchainu. Ovdje je promjena nepovratna i zahtijeva da svi sudionici u mreži prihvate novi protokol. Ako neki sudionici odbiju prihvatiti promjenu, blockchain se razdvaja u dva zasebna lanca – stari lanac i novi lanac.

Poznat primjer hard forka je podjela između Bitcoin i Bitcoin Cash. Zbog neslaganja unutar zajednice o tome kako skalirati Bitcoin, stvoren je Bitcoin Cash s većim veličinama blokova, što je omogućilo brže i jeftinije transakcije. Međutim, to je također dovelo do trajne podjele mreže i stvaranja dva različita ekosustava.

Razlozi za Forkove

Forkovi se obično događaju zbog neslaganja unutar zajednice o tome kako blockchain mreža treba evoluirati. Neki od glavnih razloga za forkove uključuju:

1. Poboljšanje skalabilnosti: Kako mreže rastu, potrebno je implementirati promjene koje omogućavaju obradu većeg broja transakcija po sekundi.
2. Sigurnosni problemi: Ako se otkrije sigurnosni propust ili ranjivost u kodu blockchaina, fork se može dogoditi kako bi se ispravila ta greška.
3. Uvođenje novih značajki: Neki forkovi služe za dodavanje novih funkcionalnosti koje nisu bile dio originalnog protokola.
4. Ideološke podjele: Neslaganja unutar zajednice o budućnosti projekta, kao što je bio slučaj s Bitcoinom i Bitcoin Cashom, također mogu dovesti do forkova.

Tehnički Aspekti Forkova

Tehnički, forkovi se događaju kada grupa rudara odluči implementirati promjenu u softveru koji koristi za rudarenje i potvrdu transakcija. Ako se dovoljno rudara odluči za tu promjenu, novi blockchain s novim pravilima postaje dominantan, dok stari lanac i dalje može postojati ako ga podržava dio zajednice.

Tijekom hard forka, svi korisnici mreže moraju odlučiti koju verziju blockchaina žele podržati. Oni koji ne nadograde softver, ostaju na starom lancu, dok oni koji prihvaćaju promjenu prelaze na novi lanac.

51% Napad: Mijenjanje Blockchaina Kroz Zloupotrebu Snage

Dok su forkovi dio legitimnog razvoja blockchain mreža, postoji način na koji se blockchain može nasilno promijeniti, poznat kao 51% napad. Ovaj napad se događa kada jedan entitet ili grupa stekne kontrolu nad više od 50% računalne snage (hash ratea) mreže.

Kako Funkcionira 51% Napad?

Bitcoin i mnoge druge kriptovalute koriste proof-of-work sustav u kojem rudari koriste računalnu snagu za potvrđivanje transakcija i dodavanje novih blokova u blockchain. 51% napad se događa kada jedan entitet kontrolira većinu te računalne snage, što im daje mogućnost manipuliranja blockchainom na nekoliko načina:

1. Dvostruka potrošnja: Napadač može stvoriti transakciju, dodati je u blockchain, a zatim kreirati alternativni lanac gdje ta transakcija nikada nije potvrđena. Na taj način može ponovno koristiti iste kovanice, što je poznato kao “dvostruka potrošnja”. Napadači koriste svoju kontrolu nad hash rateom kako bi počeli rudarenje alternativnog lanca blockchaina, u kojem transakcija koju su upravo obavili ne postoji.
2. Ometanje novih transakcija: Napadač može privremeno blokirati ili zaustaviti potvrdu novih transakcija, čime se destabilizira mreža.
3. Kontrola rudarenja: S većinskom kontrolom hash ratea, napadač može kontrolirati koji blokovi se dodaju u blockchain, omogućujući im manipulaciju mrežom.

Mogućnosti i Ograničenja 51% Napada

Iako 51% napad zvuči zastrašujuće, on ima nekoliko značajnih ograničenja:

• Visoki troškovi: Za kontrolu 51% hash ratea na velikim mrežama poput Bitcoina, potrebna je nevjerojatna količina računalne snage i električne energije. Troškovi ovakvog napada su izuzetno visoki, što ga čini neisplativim za većinu napadača.
• Privremena kontrola: Čak i ako napadač uspije privremeno preuzeti kontrolu nad mrežom, drugi sudionici mogu brzo otkriti napad i poduzeti mjere kako bi ga spriječili. Decentralizirana priroda blockchain mreža omogućava brzo prilagođavanje i zaštitu.
• Ograničen utjecaj na prošle transakcije: Iako napadač može pokušati manipulirati trenutnim i budućim transakcijama, teško je ili gotovo nemoguće promijeniti prošle transakcije koje su već potvrđene i duboko ugrađene u blockchain.

Kako Se Mreže Brane od 51% Napada?

Veće i jače mreže, poput Bitcoina i Ethereuma, imaju značajne obrambene mehanizme protiv 51% napada zbog ogromne količine hash ratea koji koriste. Što je mreža veća, to je skuplje i teže provesti ovakav napad. Osim toga, mnoge mreže koriste mehanizme konsenzusa koji otežavaju manipulaciju mrežom čak i ako netko kontrolira većinu računalne snage.

Manje kriptovalute, s nižim hash rateom, su ranjivije na ovakve napade jer napadači mogu relativno lako preuzeti kontrolu. Zbog toga mnoge manje mreže prelaze na alternativne mehanizme konsenzusa, poput proof-of-stake (PoS), koji smanjuju šanse za 51% napad.

Tehničke i Sigurnosne Prednosti Blockchain Tehnologije

Unatoč potencijalnim prijetnjama poput 51% napada, blockchain tehnologija ima nekoliko ključnih sigurnosnih prednosti koje čine mreže kriptovaluta sigurnim i pouzdanim.

1. Decentralizacija: Blockchain mreže su decentralizirane, što znači da nema centralne točke kontrole. Ovo otežava bilo kome da jednostavno preuzme kontrolu nad mrežom ili manipulira podacima.
2. Kriptografska sigurnost: Svaki blok u blockchainu je kriptografski povezan s prethodnim blokom, što znači da je manipulacija blokovima izuzetno teška i zahtijeva ogromnu računalnu snagu.
3. Otpornost na cenzuru: Zbog svoje decentralizirane prirode, blockchain mreže su otpornije na cenzuru, jer ne postoji centralni entitet koji može kontrolirati transakcije ili pristup mreži.
4. Transparentnost: Sve transakcije u blockchainu su javne i mogu se provjeriti u bilo kojem trenutku, što povećava povjerenje i transparentnost unutar mreže.

Primjeri Stvarnih 51% Napada

Jedan od najpoznatijih stvarnih primjera 51% napada dogodio se na mreži Ethereum Classic (ETC) u siječnju 2019. Napadači su uspjeli preuzeti kontrolu nad većim dijelom hash ratea te mreže, omogućivši im dvostruku potrošnju kovanica. Napadači su vratili oko 1,1 milijun dolara vrijednih Ethereum Classic kovanica kroz manipulaciju blockchainom, što je uzrokovalo značajan pad povjerenja u mrežu. Napad je bio moguć jer je Ethereum Classic imao relativno nizak hash rate, što je omogućilo napadačima da s relativno malim resursima preuzmu kontrolu.

Još jedan poznat slučaj dogodio se 2020. na Bitcoin Gold (BTG) mreži, gdje su napadači izveli dvostruku potrošnju i uspjeli manipulirati blockchainom kako bi vratili 7.000 BTG, vrijednih oko 70.000 dolara u to vrijeme. Slično kao i kod Ethereum Classica, Bitcoin Gold ima manji hash rate od glavnih kriptovaluta, što ga čini ranjivijim na ovakve napade. Ovaj napad je bio drugi u povijesti Bitcoin Golda, nakon sličnog incidenta u 2018. godini.

Hipotetički Primjeri 51% Napada

Zamislimo scenarij gdje zlonamjerna grupa rudara uspije kontrolirati 51% hash ratea na manjoj kriptovaluti poput Litecoin Cash (LCC). U ovom slučaju, napadači bi mogli poništiti nedavne transakcije i dvostruko potrošiti svoje Litecoin Cash kovanice. Nakon što izvrše transakcije s trgovcima ili razmjenama, manipulirali bi blockchainom kako bi poništili te transakcije, zadržavajući kriptovalutu i povrat novca. To bi uzrokovalo ozbiljan financijski gubitak i srozalo povjerenje korisnika u mrežu.

Drugi hipotetički scenarij mogao bi se dogoditi na novoj kriptovaluti koja tek ulazi na tržište. Zamislite mrežu pod nazivom CryptoX s niskim hash rateom. Grupa moćnih rudara udružuje snage i kontrolira više od 51% mreže. Oni tada blokiraju nove transakcije, efektivno zamrzavajući mrežu, dok istovremeno manipuliraju postojećim transakcijama i kreiraju kaos na tržištu. Ovaj napad bi doveo do panike među investitorima i brze devalvacije vrijednosti CryptoX kovanice.

Zaključak

Forkovi i 51% napadi predstavljaju različite načine na koje se blockchain može promijeniti ili ugroziti. Dok forkovi omogućavaju prilagodbu i razvoj mreža, 51% napad predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti mreža s manjim hash rateom. No, unatoč tim izazovima, blockchain tehnologija i dalje pruža visoku razinu sigurnosti, decentralizacije i transparentnosti. Kriptovalute su izgradile snažne obrambene mehanizme kako bi se zaštitile od napada i osigurale stabilnost svojih mreža, što ih čini pouzdanim alatom za budućnost digitalne ekonomije.